Lisina dragulj prirode

Predsjednik mrkonjićkog Udruženja gljivara i ljubitelja prirode Borislav Marić kaže da je planina Lisina sa svojom florom i faunom jedinstvena u Evropi.

- Članovi Udruženja i stručnjaci do sada su na Lisini determinisali oko 1.500 različitih vrsta gljiva, više od 1.000 cvjetova i 105 vrsta ptica. Na Lisini postoji 360 izvora vode, desetine brežuljaka, uvala, malih "oaza"… To bogatstvo treba što prije zaštititi jer je Lisina dragulj prirode i značajan turistički potencijal - rekao je Marić.

Dodao je da je mrkonjićko Udruženje gljivara i ljubitelja prirode prije nekoliko godina pokrenulo inicijativu da se planina Lisina proglasi zaštićenim područjem.

Potpredsjednik mrkonjićkog udruženja Rade Gašić, jedan od najboljih poznavalaca gljiva u Srpskoj, kaže da su uspjeli da zaštite jedan rezervat sa gljivama na Lisini.

- Ukupna površina zaštićenog područja iznosi 43,7 hektara, a tu raste 420 različitih vrsta gljiva. Njih 59 nalazi se na crvenim listama većine evropskih zemalja, a šest vrsta se nalaze na crvenoj listi rijetkih i zaštićenih vrsta gljiva Bernskom konvencijom - rekao je Gašić i istakao da se zaštićeno područje nalazi u blizini sela Šibovi.

Viši kustos u Muzeju RS Branislav Gašić slaže se da je potrebno što prije Lisinu proglasiti zaštićenim područjem.

- U Lisini je najviše ugrožena divljač, te drveće koje je zanimljivo za eksploataciju, a to su šume jele, smrče i bukve. Najveći problem je u tome što se eksploatacija drveta uglavnom obavlja u istim područjima, koja su izuzetna staništa biljnog i životinjskog svijeta - rekao je Gašić.

U Republičkom zavodu za kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe RS potvrđeno je da je Zavod počeo sa aktivnostima na stvaranju uslova za proglašenje Lisine zaštićenim područjem.

Već je urađena valorizacija prirodnog potencijala Lisine, koju treba da usvoje odbornici Skupštine opštine Mrkonjić Grad.

U cilju zaštite Lisine i popularizacije gljivarstva, kao korisne privredne i turističke grane mrkonjićko Udruženje gljivara i ljubitelja prirode već osam godina organizuje manifestaciju "Dani gljiva", koja je jedinstvena na prostoru BiH, ali i šire.

Tako je bilo posljednjeg vikenda u septembru ove godine, kada se na ovoj manifestaciji okupilo više od 200 gljivara i ljubitelja prirode iz Srpske, Srbije, Hrvatske, Federacije BiH, Francuske, Švedske…

Oni su pohodili planinu Lisinu, gdje su brali i sakupljali gljive, od kojih je priređena izložba. Najviše je sakupljeno različitih vrsta sunčanica, kojih tamo ima na sve strane.

- Na proplancima i livadama Lisine ima više od 30 vrsta sunčanica, a neke od njih su i otrovne. Jedan gljivar pronašao je gljivu koju ni ja nisam uspio da "dešifrujem" jer one u različitim stadijumima razvoja nisu lako prepoznatljive - rekao je Rade Gašić.

Gljivar Aleksandar Krapež iz Mikološkog društva Srbije četvrti put je bio na "Danima gljiva" u Mrkonjić Gradu.

- Bogatstvo gljiva i ljepota prirode su neopisivi. Berba je bila sjajna, bilo je kiše i malo je zahladilo, što je pravi "okidač" za gljive, koje nas ni ove godine nisu iznevjerile - rekao je Krapež.

Među "tragačima" za gljivama u Lisini bio je i savjetnik u Ambasadi Švedske u Beogradu Bjorn Mosberg, koji je istakao da je ova manifestacija od velikog značaja za razvoj turizma.

- Lisina je jedinstvena. Možda domaće stanovništvo nije ni svjesno bogatstva koje ima ova planina. Potrebno je uraditi kvalitetnu turističku ponudu s ciljem privlačenja turista iz inostranstva. U zapadnoj Evropi ima stotine hiljada ljubitelja gljiva koji su željni prave gljivarske avanture koju nudi Lisina - rekao je Moseberg.

Selo Šibovi          

Lisina je jedinstvena i po tome što na nadmorskoj visini od 1.250 metara izvire i teče Šibovljanska rijeka.

Podno najvišeg vrha Lisine od 1.464 metara, "ugnijezdilo" se i selo Šibovi, u kojem ima svega nekoliko domaćinstava, selo gorštaka, koje nikada nije imalo svog poštara, ali jeste lugara, učitelja i poljara. Stanovnici Šibova bili su poznati "tišljeri", ali i čuveni proizvođači ćumura, koji se na konjima otpremao do željezničke stanice u Jezeru, a potom željeznicom preko Mliništa, Srnetice i Oštrelja stizao čak i do Beča.

Rariteti

Mrkonjićki gljivar Rade Gašić sa grupom gljivara prošle godine na nadmorskoj visini od 1.350 metara na Lisini pronašao je zanimljivu biljku.

U prvi mah su mislili da se radi o hajdučkoj oputini ili običnom likovcu. Međutim, primijetili su da plodovi biljke nisu crveni kao kod običnog likovca, već crni, i da se radi o lovorolisnom likovcu. Ova rijetka i ugrožena vrsta biljke zakonom je zaštićena od 1953. godine.

Osim ove, na Lisini su zastupljene još dvije iz istog roda biljke, a to su alpski likovac i obični likovac. Ove sve tri vrste su veoma otrovne, ali ni blizu kao jedić. Na Lisini rastu dvije vrste jedića, a to su žuti jedić i plavi jedić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.