ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Srpsko jedinstvo kritičar nesloge

mr Bojan Stojnić
ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Srpsko jedinstvo kritičar nesloge
ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Srpsko jedinstvo kritičar nesloge

"Srpsko jedinstvo" je "politički i kulturno-socijalni list". Vlasnik i urednik lista bio je bivši predsjednik Okružnog odbora a tadašnji predsjednik Privremenog mjesnog odbora Narodne radikalne stranke za Banjaluku Kosta Majkić, pa je list bio jedna vrsta radikalskog organa za Vrbasku banovinu. Počeo je da izlazi 15. novembra 1939.

Na početku prvog broja objavljen je Program lista, u kojem K. Majkić poručuje: "Hajte Srbi. Hajte nekadašnji srpski sokolovi. Postanite opet što ste donedavna bili i sa čim ste svet zadivili: junaci i sokolovi! Ujedinite se. Krajnje je vreme i upravo zadnji je čas da to učinite. Ne dozvolite izrodima i nevaljalcima da i dalje trguju s vama i da brukaju i našu prošlost i naše svetlo ime. To treba da nam je program. Čujte, utuvite i upamtite to!"

List je iz broja u broj kritikovao srpsku neslogu, razjedinjenost i pozivao: "Srbi na okup", "radikali na okup". Veliku pažnju list je posvećivao obnovi Narodne radikalne stranke. List je pozivao Srbe "da se okupe, prikupe, saberu i zbiju u jednu političku partiju, koja će postati pravi predstavnik sviju Srba". Majkić kaže da bi srpski interesi "bili najbolje zaštićeni kad bismo se našli sabrani u radikalskoj partiji iz koje su se izlegle i pojavile sve sadašnje političke partije i partijice, koje nalaze svoga oslonca među Srbima". Za Radikalnu stranku kaže da je "postala iz pobune naroda protivu nasilja i tiranije, ona je za prava i slobode narodne podnela teške žrtve".

Za oblik uređenja države list se, kao i Narodna radikalna stranka, zalagao "za široke narodne samouprave, a to je sredina između centralizma i federalizma, odnosno, najbliža nijansa njihova". Uređenje države trebalo je da počne "sa jednim blagim federalizmom da bi jednoga dana prešlo u centralizam sa širokim narodnim samoupravama".

List je Srbe, Hrvate i Slovence smatrao za "jedan narod, sastavljen iz tri plemena". Država je trebalo da bude sačinjena iz "tri upravne jedinice: Srpska, Hrvatska i Slovenačka. Merilo ima da bude plemenska osećajnost i naseljenost. Verski momenti ne mogu da igraju glavnu ulogu, jer u našoj državi ima pravoslavnih, katolika, muslimana, protestanata, jevreja itd."

List je pozdravio stvaranje Hrvatske banovine, ali i ukazao da to "samo po sebi povlači osnivanje Srpske i Slovenačke banovine". Slovenačku banovinu je trebalo stvoriti od Dravske banovine, a Srpsku banovinu od preostalih "šest banovina koje su pretežno srpske". Spona ovim "trima banovinama" trebalo je da bude "Jugoslovenstvo, Monarhija, i zajednički državni i životni interes". List je protivnik stvaranja "četvrte banovine, Jugoslovenske ili Bosanske", što su zahtijevali pojedini muslimanski političari, jer to "neće ni Srbi ni Hrvati pravoslavne i katoličke vere, a neće to ni svi pripadnici muslimanske vere". Za predratne granice Bosne i Hercegovine list kaže da "nisu naše istoriske granice", a "nisu ni srpske ni hrvatske, one su tuđe, jer ih je stvorila turska i austriska uprava" i "na koje mi Srbi nismo nikada pristali". List je osuđivao pisanje hrvatske štampe na čelu sa "Hrvatskim dnevnikom", koja se "ubi dokazujući, izvrćući istoriju, kako je Bosna hrvatska".

Određenu pažnju list je pokazivao i za politička zbivanja u svijetu, prije svega među velikim evropskim silama. List je pisao o sovjetskoj armiji, o propasti Poljske, a kritički se osvrnuo i osudio stavove Adolfa Hitlera o Slovenima i Jevrejima.

"Srpsko jedinstvo" izlazilo je mjesečno jedanput. List je štampan ćirilicom, na folio formatu, u Štampariji "Braća Jakšić" u Banjaluci. Svaki broj paginiran je zasebno, obično četiri strane. List je prestao da izlazi 15. marta 1940. Ukupno je izašlo pet brojeva.

"Narodna riječ"

"Narodna riječ" je informativno-politički list. Vlasnik mu je bio je Konzorcij, koji su činili Vaso Bokonjić, Uroš Stefanović i Đoko Koljević. List je uređivao Đuro Zalad.

Štampan je ćirilicom, na folio formatu, u Štampariji "Braća Jakšić" u Banjaluci. List je izlazio povremeno u toku 1939. i 1940. Nije poznato kad je počeo da izlazi, ni koliko je brojeva izašlo.

"Češa"

"Češa" je šaljivi list, čiji je izdavač i urednik bio Sergije Grbić. List je povremeno 1939. izlazio u Bosanskom Novom. Štampan je ćirilicom i latinicom na kvart formatu (34 cm). Prema pisanju sreskog načelnika Bosanskog Novog, izašla su svega tri broja u 1939.

Mr BOJAN STOJNIĆ, arhivski savjetnik, direktor Arhiva Republike Srpske

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana