Banjaluka - okupacija i oslobođenje (9): Suđenja i glasanja

Mr V. Vukliš, Mr M. Todorović-Bilić, V. M. Stošić
Banjaluka - okupacija i oslobođenje (9): Suđenja i glasanja

Na pravosudnom polju povedena je borba protiv onih koji su služili drugoj strani u ratu. Osnovano je Gradsko povjereništvo Zemaljske komisije za ratne zločine, koje je početkom maja pristupilo istraživanju "ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača".

Od svjedoka i od uhapšenih, kao i iz zaplijenjenog arhivskog materijala, prikupljane su informacije o ratnim zbivanjima, o krivičnoj i moralnoj odgovornosti protagonista. Komisije za ratne zločine već su radile pri sreskim i okružnim narodnim odborima, kao i na nivou republika i federacije. Na taj način se istražna mreža komisija, isljednih organa i tužilaštava protezala preko čitave zemlje.

Suđenja i konfiskacije

Istraživanja ratnih zločina rezultovala su podizanjem optužnica od strane Okružnog javnog tužilaštva, prvo pred Sudom narodne časti, a zatim i pred Okružnim narodnim sudom u Banjaluci, na osnovu novog Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države, koji je objavljen 1. septembra 1945. godine. Prvo suđenje po optužnici na osnovu novog zakona počelo je pred Okružnim narodnim sudom 23. oktobra. Na optuženičkoj klupi sjedila je Lucija Karba, koja je u ratu radila kao tumač za "Sipo und des SD". Istovremeno sa pravosudnim obračunom sa pripadnicima starog režima vođena je i policijska kampanja protiv zaostalih četničkih i ustaških odmetnika, koji su pravili probleme u neposrednoj okolini grada, pljačkali i zastrašivali civile i ubijali predstavnike novih vlasti.

Pravosudna i društveno-ekonomska borba našle su se na zajedničkom terenu kada je 23. avgusta formirana gradska Komisija za konfiskaciju, koja je radila na osnovu Zakona o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije od 9. juna 1945. godine, kojim je predviđeno potpuno preuzimanje neprijateljske imovine. Kako su sva važnija industrijska postrojenja u Banjaluci u ratu radila za potrebe neprijatelja, time je ovaj zakon omogućio svojevrsnu "nacionalizaciju u malom", čime je postavljena osnova za pokretanje privrede pod potpunom državnom kontrolom. Pored ovih organa radile su i gradska Komisija za ratnu štetu i Komisija za ratnu dobit.

Prvi lokalni izbori

Politička borba nastavljena je sa istim intenzitetom sa kojim je vođena u ratu. Prvi maj u Banjaluci je proslavljen masovnim mitingom građana i vojnom paradom. Devetog maja, na dan pobjede nad Trećim rajhom, održana je u Poljokanovom parku Okružna konferencija NOF-a. Dana 22. juna u kvartovima, ustanovama i preduzećima Banjaluke održana je Konferencija za izbor Gradskog odbora NOF-a, na čije je čelo biran Đuro Đurica. Dva dana kasnije izabrano je i Mjesno sindikalno vijeće, tako da je u Banjaluci nakon četiri godine okupacije obnovljen rad sindikata.

Dana 18. avgusta objavljen je Zakon o teritorijalnoj podjeli federalne BiH na okruge, srezove i područja mjesnih narodnih odbora. U sastavu Okruga Banjaluka, kojim je od okružne skupštine 15. maja upravljao Okružni narodni odbor, formirani su grad Banjaluka te srez Banjaluka sa mjesnim narodnim odborima u Aginom Selu, Bastasima, Bočcu, Budžaku, Dobrnji, Dragočaju, Drakuliću, Golešima, Jošavki, Junge Hadžiselimu, Kolima, Krminama, Krupi na Vrbasu, Muslimanskom Čelincu, Pavlovcu, Presnačama, Priječanima, Ramićima, Rekavicama, Gornjoj Slatini, Stričićima, Vilusima, Vrbanji i Zalužanima.

Krajem avgusta, u susret izborima za lokalne organe uprave, ali i za Ustavotvornu skupštinu nove Jugoslavije, imenovane su okružne i sreske izborne komisije. U mjesecu septembru povedena je velika politička kampanja. Dana 16. septembra 1945. godine održani su i prvi izbori za mjesne, gradske i sreske narodne odbore. U Srezu Banjaluka od upisanih 19.948 birača glasalo je 17.513, od čega 97 odsto za listu NOF-a, sa Nikom Jurinčićem kao nosiocem. Ostali glasovi otišli su u kutiju bez liste. Dana 22. septembra sastala se konstitutivna skupština novoizabranog Gradskog narodnog odbora Banjaluke (GNO) u vijećnici Okružnog narodnog odbora (Banskom dvoru). Od 50 izabranih prisustvovalo je 40 gradskih odbornika, koji su izabrali Izvršni odbor grada Banjaluke. Za predsjednika Izvršnog odbora izabran je Hasanbeg Džinić, za potpredsjednike Sveto Đorđević i Franjo Odić, za sekretara Duško Đurić, a za članove Munib Demirović, dr Šime Fabijanić, Abduselam Gvožđar, Sida Marjanović i Naim Ćejvan. Dan kasnije sastalo se i 700 članova sreskih narodnih odbora sa članovima GNO Banjaluke i izabralo novi Okružni narodni odbor. Sutradan je isti konstituisan, a istoga dana Izvršni odbor GNO Banjaluke održao je svoju prvu sjednicu.

Izbori za Ustavotvornu skupštinu

Nakon lokalnih izbora nastavljena je kampanja za opšte izbore. Dana 4. oktobra podnesena je okružna lista NOF-a za izbore za Ustavotvornu skupštinu. Gradsku organizaciju predstavljao je Osman Karabegović, a sresku Gojko Gajić. Deset dana kasnije u Banjaluci je održan veliki predizborni miting. Ispred kina "Kozara"' je 27. oktobra održan i miting AFŽ, a dan kasnije sastao se i USAOJ. Najveći predizborni događaj u Banjaluci bio je dolazak Josipa Broza Tita 5. novembra, koji je pred masom govorio o neizmjernom značaju Banjalučana i Krajišnika u razvoju antifašističkog ustanka. Nedugo zatim, 11. novembra 1945. godine, Banjaluka je, kao uostalom i čitava Jugoslavija, svojim glasovima potvrdila ratnu pobjedu Narodnooslobodilačkog fronta i time sebi zacrtala novu istorijsku trasu za budućnost.

(Kraj)

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana