Banjaluka - okupacija i oslobođenje (8): Nova vlast 1945. godine
Nova vlast za grad Banjaluku, njen srez i okrug bila je formirana prije konačne vojne pobjede. ZAVNOBiH je 2. februara 1945. ukinuo oblasti i Bosnu i Hercegovinu podijelio na šest okruga.
Dana 11. marta održana je izborna konferencija za izbor Okružnog NOO Banjaluka, čija se nadležnost imala uspostaviti nad dvanaest srezova banjalučkog okruga. Dan pred oslobođenje, 21. aprila, Okružni NOO donio je odluku o osnivanju privremenog Gradskog NOO za grad Banjaluku, na čelu sa Zaimom Ibrahimbegovićem i članovima Pavkom Bralovićem, Radomirom Skakićem, Aleksom Ivićem, Ljubomirom Trivićem, Smajom Džinićem i Josipom Rojom. Gradski NOO je odmah po oslobođenju pokrenuo, uz pomoć vojnih vlasti, sve državne ustanove. Svoju nadležnost na novooslobođenom području proširio je i Sreski NOO, koji je predvodio predsjednik Dimitrije Knežević sa članovima Dušanom Borićem, Sredom Đukalićem, Vladom Stojnićem, Ibrahimom Tabakovićem i Miloradom Popovićem. Dan nakon oslobođenja u Banjaluku se iz Dervente preselio i Štab 2. armije, koji se tu zadržao do 29. aprila, kada se premjestio u Ogulin radi izvođenja danjih operacija prema Zagrebu.
Obnova najpreči zadatak
Nova vlast je odmah preduzela niz mjera kojima je trebalo sanirati višegodišnju ratnu štetu. Glavni cilj je bio da se omogući normalno funkcionisanje ustanova uprave, pravosuđa, školstva, privrede i komunalnih djelatnosti. Pri tom su se susreli sa oštećenom putnom infrastrukturom i vodovodom, stotinama uništenih i preko hiljadu oštećenih građevina uključujući i jednu trećinu ionako manjkavog stambenog prostora, pokidanim telefonskim kablovima, disfunkcionalnom privredom, velikim brojem raseljenih, ranjenih, oboljelih i osiromašenih građana i mnoštvom drugih problema koji su iz dana u dan izlazili na vidjelo. Broja žrtava među stanovništvom opštine Banjaluka čiju su smrt skrivili okupatori i njihovi saradnici, prema podacima Muzeja žrtava genocida iz Beograda, iznosi preko četiri i po hiljade poginulih, od kojih je 870 boraca NOVJ.
Situacija je bila postavljena tako da su obnova i napredak kao rezultat pobjede NOP-a predstavljale politički imperativ. KPJ je zadržala stari model konspirativnog djelovanja, ali je preko svojih predstavnika vodila Narodnooslobodilački front (NOF) kao široki politički savez koji je izrastao iz ratnog NOP-a. Pri tome su i privremeni ograni uprave kao i oružani aparat bili čvrsto pod njenom kontrolom. Gledajući unazad, moglo bi se reći da je KPJ 1945. godine vodila borbu na tri velika polja: društveno-ekonomskom, pravosudnom i političkom.
Mobilizacija radne snage
Na društveno-ekonomskom planu pristupilo se obnovi putne i komunikacione strukture, ukupne infrastrukture, osposobljavanju ustanova i preduzeća za dalji rad i obnovi kapaciteta za proizvodnju sirovina i električne energije. Odmah su proradili i rudnik uglja na Laušu i Livnica "Jelšingrad", u kojoj je za narednih pet mjeseci rada dostignuto 80 odsto predratne proizvodnje. Vojska je obnovila Ortopediju i Dom invalida. Već od proljeća angažovana je omladina na poslovima sakupljanja željeznog otpada, dok su seljaci angažovani na sječi šume radi izrade šinskih pragova. Obnova je umnogome zavisila i od radnog elana stanovništva, koje je vođeno težnjom da se život što brže normalizuje. Već početkom avgusta je "Glas", novina NOF-a Bosanske Krajine, čiji je prvi mirnodopski broj simbolično štampan u Banjaluci 27. jula, pisao o pokretanju Fabrike duvana i Banjalučke pivare. Korištena je i pomoć Ujedinjenih nacija (UNRRA). Od aprila do juna 1945. stanovnicima Bosanske Krajine podijeljeno je kao vid međunarodne pomoći 400 vagona hrane. U septembru je obnovljena i hidrocentrala u Delibašinom Selu. Na polju kulture i obrazovanja takođe se intenzivno radilo. Pokretani su tečajevi za učitelje koji su zatim angažovani na opismenjavanju stanovništva. Uspostavljen je i normalan rad škola. U gradu je osnovano i nekoliko knjižara, obnovljen je rad KUD "Pelagić", a proradio je i Narodni univerzitet. Kako je omladina kroz USAOJ angažovana na poslovima ekonomske obnove, velika odgovornost na polju socijalne i humanitarne djelatnosti data je lokalnim organizacijama AFŽ-a.
Priredili: mr Vladan Vukliš, arhivista; mr Marijana Todorović-Bilić, arhivista; Verica M. Stošić, arhivski savjetnik
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
