Jesenja brazda na 69.000 hektara
BANjALUKA - Jesenja sjetva na oranicama u Srpskoj u punom je jeku, a ratari će ozimim kulturama ove godine zasijati 69.091 hektar, što je za oko 2,2 odsto ili 1.583 hektara manje u odnosu na prošlu godinu.
Istakli su to u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, naglasivši da će pšenica, kao najvažnija ozima kultura, biti posijana 43.670 hektara.
- Ratari će ove jeseni sjetvene površine pod oranicama hljebnog žita smanjiti za 1.488 hektara u odnosu na prošlu godinu, što je procentualno manje za 3,3 odsto. Takođe, i raž i zob će biti posijane na manje parcela, ali to će biti nadoknađeno u proljeće - kazali su u resornom ministarstvu.
Prema planu sjetve, poljoprivredni proizvođači iz Bijeljene, Doboja i Gradiške ove jeseni su najvredniji jer će upravo oni obraditi najviše hektara na području Republike Srpske.
- Planirano je da na području Semberije bude zasijano 20.161 hektar plodnih oranica, u Doboju 19.400, a na ravnicama Gradiške 13.630 hektara. Veće sjetvene površine biće zasijane i na području Banjaluke, Prijedora i Trebinja - istakli su u Ministarstvu poljoprivrede.
Dodali su da će i ove godine, baš kao i prethodnih podržati poljoprivrednike kroz nekoliko podsticajnih mjera.
- Kada je riječ o podršci za sjetvu, ona se prije svega ogleda u odobravanju regresiranog dizel goriva i za te namjene ove godine planirano je pet miliona KM. Tu su i mjere podrške kroz podsticaje za pšenicu i druge kulture koje se siju u jesen - naveli su u resornom ministarstvu.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da vremenske prilike ove jeseni poljoprivrednicima idu naruku kako bi sjetvu uspješno priveli kraju.
- Sjetva malo kasni, ali ovih dana poljoprivredna mehanizacija se može vidjeti na mnogim parcelama. Berba kukuruza i soje, iza kojih se obično sije pšenica, kasnila je tako da je to razlog zašto još nismo priveli kraju sjetvu. Uslovi za rad su odlični iako nedostaje vlage u zemljištu, ali nadamo se skoroj kiši - rekao je Marinković.
Komentarišući smanjenje sjetvenih površina, on je istakao da ratari imaju više razloga za to.
- Već neko vrijeme i kod nas i u regionu, čak i cijelom svijetu prisutan je trend izuzetno niskih otkupnih cijena pšenica, tako da ta žitarica predstavlja nerentabilnu proizvodnju. Takođe, nema ni interesovanja domaćih mlinova za otkup naše pšenice jer tvrde da je hljebno žito iz uvoza i jeftinije i kvalitetnije - pojasnio je Marinković i dodao da su proizvođači od resornog ministra dobili obećanje da će podsticaji za proizvodnju merkantilne pšenice iduće godine biti 300 KM po hektaru, naglašavajući da bi takva mjera mogla ustabiliti sjetvene površine pod hljebnim žitom
Plan ovogodišnje jesenje sjetve ( u hektarima)
Pšenica 43.670
Ječam 11.567
Tritikale 8.584
Zob ozima 2.680
Uljana repica 1.665
Raž 925
Kvalitet
Stojan Marinković kaže da domaći ratari i te kako mogu proizvesti pšenicu izuzetnog kvaliteta, ali im se zbog niske cijene ne isplati.
- Da bi dobili kvalitetniju pšenicu, od ove koju proizvodimo trebalo bi sijati takozvane sorte pojačivače. Međutim, te sorte imaju nešto niže prinose, sklonije su polijeganju u slučaju vremenskih nepogoda što bi se moralo kompenzovati kroz višu cijenu, ali s obzirom da je cijena jednaka, proizvodnja tih sorti nam se nikako ne isplati - pojasnio je Marinković.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
