Otkriće naučnika iz Banjaluke: Dodirima biljaka do zdrave hrane

Anita Janković-Rečević
Otkriće naučnika iz Banjaluke: Dodirima biljaka do zdrave hrane

Banjaluka - Istraživanje o komunikaciji među biljkama docenta Dimitrija Markovića sa banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta izazvalo je pažnju brojnih svjetskih medija jer bi ovo otkriće u budućnosti moglo smanjiti upotrebu pesticida i doprinijeti proizvodnji zdrave hrane.

Marković, koji je trenutno na postdoktorskim studijima na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka u Upsali, od 2009. godine se bavi ispitivanjem komunikacije koju pojedine poljoprivredne kulture ostvaruju ukoliko se siju jedne pored drugih. On ističe da biljke stalno šalju i primaju signale koji im omogućavaju da međusobno komuniciraju o okruženju u kojem rastu. Do ovog saznanja došao je kada je na Švedskom institutu poljoprivrednih nauka sa mentorom Velemirom Ninkovićem za potrebe doktorata sproveo istraživanje na interakciji između kukuruza i pasulja putem dodira. Oni su simulirali dodir biljke tako što su šest dana, po jedan minut, nježno dodirivali listove uz pomoć četkice za šminkanje.

- Biljka koja je dodirivana bila je kraća po visini, imala je smanjene lisne površine i veći korijenov sistem. Čim je osjetila da je neko dodiruje, dobila je signal o potencijalnom konkurentu i svoju biomasu prebacila u korijen kako bi se bolje ukorijenila i na taj način imala pristup većoj površini zemljišta i dobijala više hrane - objasnio je Marković. Dodao je da, osim što razvijaju umjerenu krošnju, biljke upozoravaju svoje komšije o napadu insekata i biljnih vaši, čime se formira kompleksna komunikaciona mreža.

- Biljke ne mogu pobjeći kad osjete opasnost kao što mogu ljudi i životinje, ali su i te kako sposobne da se odupru i prilagode izazovima u okruženju. Tako su dodirivane biljke mijenjale volatilne materije koje stalno ispuštaju u okruženje. Komšije biljke koja je dodirivana su na osnovu tih ispuštenih mirisa prepoznale da postoji opasnost i pripremile se. Te mirise su osjetile i biljne uši, pa su tako dodirivane biljke imale od 15 do 20 odsto manje ušiju - rekao je Marković i dodao da je i pravljenje sjene jedan od signala i načina komunikacije biljnih vrsta.  

Njegov cilj je da ova saznanja nađu praktičnu primjenu u plasteničkoj proizvodnji.

- Tretman na dodir je vrlo jednostavan i pokretnim platformama u staklenicima bi se mogao tretirati veliki broj biljaka, što bi smanjilo pojavu insekata, upotrebu pesticida i donijelo zdravije plodove. U vremenu kada težimo zdravoj hrani ovo je pravi način da se utiče na smanjenje prisustva štetnih insekata u gajenim uslovima - rekao je Marković. Dodao je da bi ovaj tretman bio idealan za proizvođače organske hrane, ali da treba istražiti koje biljne vrste funkcionišu između sebe.

- Komunikacija ne može biti ostvarena između bilo kojih biljaka. Treba povezati biljke sa dobrim emiterima i biljke koje su dobri primaoci. Tek slijedi istraživanje da pronađemo što više kombinacija biljaka koje mogu međusobno komunicirati - rekao je on.++

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana