Repo poslovi i dalje rijetkost

Milijana Latinović
Repo poslovi i dalje rijetkost

Banjaluka - Kratkoročno pozajmljivanje novca osiguranog likvidnim hartijama od vrijednosti bilježi skroman rast na Banjalučkoj berzi, što potvrđuje podatak da su za devet mjeseci ove godine zaključena tri repo posla, ukupne vrijednosti 326.683 KM.

Suština repo posla je kratkoročno pozajmljivanje novca koji je osiguran kolateralom, najčešće likvidnim hartijama od vrijednosti. Tu vrstu transakcija prodavac koji u portfelju ima hartije od vrijednosti zaključuje sa investitorom koji svoj novac želi uložiti u kupovinu sigurih hartija.

U Banjalučkoj berzi pojašnjavaju da je repo posao kreditiranje na kratak rok, uz prenos vlasništva nad hartijama od vrijednosti koje služe kao kolateral. Prema podacima berze, za devet mjeseci prošle godine na berzi su zaključena četiri repo posla ukupne vrijednosti 14.045 KM.

- Prodavac hartija od vrijednosti, odnosno zajmoprimac se ugovorom obavezuje da će kupcu, odnosno zajmodavcu, prodati određeni broj hartija od vrijednosti. Kupac je dužan platiti prodavcu vrijednosne papire po ugovorenoj cijeni i obavezati se da će prodavcu te iste hartije od vrijednosti prodati na tačno dogovoren datum u budućnosti. Prodavac je dužan da kupcu plati reotkupnu cijenu za pomenute hartije od vrijednosti - pojasnili su u Banjalučkoj berzi.

Naglašavaju da su u repo poslu najčešće niže stope pozajmljivanja novca nego što bi bile u kratkoročnim pozajmicama kod komercijalnih banaka.

- Plaćanje se vrši isti dan kada se zaključi repo posao, odnosno sredstva su prodavcu hartija od vrijednosti odmah raspoloživa. Ukoliko na dan dospijeća repo posla prodavac iz repo posla ne plati kupcu reotkupnu vrijednost, odnosno ne vrati pozajmicu, kupac može prodati hartije od vrijednosti na tržištu i tako se naplatiti - istakli su u berzi i dodali da je repo tržište još nedovoljno razvijeno, te da bi ono moglo biti značajna poluga za one investitore kojima je važno upravljanje likvidnošću.

U Banjalučkoj berzi pojašnjavaju da se to posebno odnosi na banke koje imaju stroga ograničenja u pogledu ulaganja kratkoročnih depozita, kao i limite izloženosti prema državi koja emituje hartije od vrijednosti koje banke kupuju u primarnim emisijama.

- Za sada su banke vrlo malo prisutne na domaćem repo tržištu i razvoj ovog tržišta zavisi od njihovog budućeg učestvovanja u poslovima kratkoročnog pozajmljivanja - istakli su u berzi.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da je finansijsko tržište u Srpskoj nedovoljno razvijeno, te da je značaj berze u dobroj mjeri zanemaren.

- Na zapadu je potpuno normalno da novac ne stoji na računu u banci već da bude uložen u projekte i da za to garant na neki način bude berza, odnosno berzanski mehanizmi koji omogućavaju da uložen novac bude oplođen i da se u određenom momentu može vratiti. S obzirom na cijelu finansijsku situaciju kod nas, dobar znak je da se povećava obim repo poslova na Banjalučkoj berzi - rekao je Pavlović. 
 

 Kolateral 

U Banjalučkoj berzi ističu da su u svim repo poslovima koji su zaključeni ove godine kolateral bile državne obveznice emitovane za izmirenje ratne materijalne i nematerijalne štete.

- Ako posmatramo sve repo poslove zaključene od 2014. godine do danas, u 75 odsto njih kolateral su bile državne obveznice, a u 25 odsto tih poslova osiguranje su bile akcije kompanija sa službenog berzanskog tržišta - istakli su u Banjalučkoj berzi. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana