Boško Mekinjić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH: Prioritet stabilnost bankarskog sektora

Milijana Latinović
Boško Mekinjić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH: Prioritet stabilnost bankarskog sektora
Boško Mekinjić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH: Prioritet stabilnost bankarskog sektora

Bankarski sektor u BiH je prema preliminarnim rezultatima lani ostvario dobit od 367,1 milion maraka, a njegova stabilnost prioritet je u idućem periodu, istakao je predsjednik Uprave Komercijalne banke Banjaluka i predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Boško Mekinjić.

 

 

 

GLAS: Nedavno ste imenovani za predsjednika Upravnog odbora Udruženja banaka BiH, koji će biti Vaši prioritet tokom mandata?

MEKINjIĆ: Plan rada Udruženja banaka BiH (UBBiH) za naredni period sačinjen je u saradnji sa svim bankama članicama, koje su kroz svoje prijedloge dale doprinos njegovoj izradi. Upravni odbor će i u narednom periodu svoje aktivnosti usmjeriti na podsticanju unapređenja regulative relevantne za bankarski sektor, uključujući harmonizaciju entitetskih propisa, nastavak stručnog osposobljavanja i unapređenja dobre poslovne prakse kroz seminare, radionice, raspravne sastanke i stručne komisije. Postojeću saradnju s institucijama na entitetskom i na nivou BiH nastojaćemo da unaprijedimo, a u kontinuitetu će se raditi na uspostavljanju novih kontakata. Intenzivno će se raditi na unapređenju komunikacije i saradnje sa institucijama koje su od značaja za bankarski sektor, a to su Agencija za bankarstvo, Ministarstvo finansija, Agencija za osiguranje depozita BiH, Agencija za zaštitu ličnih podataka, zatim sa Udruženjima banaka iz zemalja okruženja, kao i saradnji sa Evropskom bankarskom federacijom, čiji je član i UBBiH uz proširenje djelovanja kroz članstva i saradnju sa drugim udruženjima banaka. Nastaviće se izuzetno dobra suradnja koju UBBiH ima sa Centralnom bankom BiH kroz stručne sastanke, zajedničku organizaciju događaja, razmjenu informacija i izvještaja, kao i zajedničko zalaganje za unapređenje brojnih pitanja od interesa za banke. Udruženje banaka je i u prethodnom periodu imalo intenzivan rad sa svim medijima, a i u 2019. godini planiramo nastaviti i unaprijediti komunikacije sa javnošću putem internet stranice njnjnj.ubbih.ba.

GLAS: Da li ste zadovoljni uređenošću bankarskog sistema u BiH i kako ocjenjujete rezultate bankarskog sektora u protekloj godini?

MEKINjIĆ: Bankarski sektor u BiH prema opštem mišljenju je sektor koji je najbolje regulisan, kontrolisan i organizovan u BiH. Zahtjevi, nove regulative, implementacija evropskih direktiva za poslovanje i kontrolu banaka svakako su dodatno doprinijeli očuvanju i jačanju sigurnosti i stabilnosti bankarskog sektora. U BiH preovladava konzervativno bankarstvo sa depozitima kao osnovnim izvorom poslovanja i kreditima kao osnovnim proizvodom. I pored velike konkurencije, pada kamatnih stopa i umjerenog rasta kredita u 2018. godini su ostvareni rekordni rezultati poslovanja sektora. Prema preliminarnim rezultatima, na nivou bankarskog sektora iskazana je dobit u iznosu od 367,1 milion KM. Ukupna aktiva bankarskog sektora iznosila je 31 milijardu KM i bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu. Kreditna aktivnost u bankarskom sektoru je u porastu i ukupni krediti su dostigli nivo od oko 19,4 milijarde KM. Krediti pravnim licima su iznosili 10,2 milijardi KM, a fizičkim licima 9,2 milijardi KM. Ukupni depoziti bankarskog sektora bilježe rast i dostigli su nivo od 21,7 milijardi KM. Depoziti pravnih lica iznose 9,6 milijardi KM i imali su puno veći rast od depozita stanovništva koji iznose 12,1 milijardi KM.

GLAS: Šta možemo očekivati u ovoj godini kada je riječ o bankarskom sektoru u BiH?

MEKINjIĆ: Sigurno je da možemo očekivati održavanje stabilnosti bankarskog sektora, uz zadovoljavajuću likvidnost i kapitalizovanost, posebno zahvaljujući značajnom unapređenju regulative bankarskog sektora. Imajući u vidu navedene preliminarne rezultate bankarskog sektora, te uz pretpostavku nastavka pozitivnih ekonomskih trendova u BiH, zemljama okruženja i zemljama koji su najznačajniji ekonomski partneri, može se očekivati nastavak rasta mase ukupnih kredita nešto umjerenijim stopama rasta. Stopa rasta ukupnih kredita u 2019. godini mogla bi se kretati između 5,5 i šest odsto. U segmentu štednje građana, godinama bilježimo rekordan nivo štednje u bankama i za očekivati je da se nastavi trend rasta. Stabilan domaći bankarski sektor, uz siguran sistem za osiguranje depozita, pruža garanciju stanovništvu za držanje svojih finansijskih sredstava na računima u bankama. U 2019. godini očekuje se dalji rast ukupnih depozita takođe po nešto umjerenijoj stopi između pet i šest odsto, uz zadržavanje niskog nivoa pasivnih kamatnih stopa i u narednom periodu. Svakako možemo očekivati dalje unapređenje regulative bankarskog sektora, koja neminovno implicira dodatnu sigurnost za vlasnike kapitala i klijente banaka.

GLAS: Problematični krediti muče bankare i u svijetu i kod nas. Kako vidite rješenje za loše plasmane?

MEKINjIĆ: Kada govorimo o lošim kreditima bitno je naglasiti da je procenat NPL-a u značajnoj mjeri smanjen i prema preliminarnim rezultatima kreće se ispod deset odsto što svakako predstavlja još jedan znak stabilnosti bankarskog sektora, posebno kada se uzme u obzir koliki je procenat NPL bio u posljednjih nekoliko godina. Ovo smanjenje je rezultat kontinuirane naplate loših kredita u većini banaka, ali prije svega rigoroznijih zahtjeva regulatornih organa, kao i eksternih revizija i postupaka koji su provedeni u svim bankama a tiču se pregleda kvaliteta aktive, ali i povećanja ukupnog kreditnog portfolija banaka i intenzivne kreditne aktivnosti, što je svakako dodatno uticalo na smanjenje procenta rizičnih kredita u ukupnim kreditima. Bitno je istaći da je zabilježeno poboljšanje i ostalih parametara rizičnosti kreditnog portfolija, a to se prije svega odnosi na pokrivenost rizičnih kredita sa ispravkama vrijednosti, što suštinski znači da je većina banaka izvršila dovoljan nivo obezvređenja rizičnih kredita. U dijelu zakonske regulative, potrebno je izmjenom zakonskog okvira omogućiti bankama prodaju loših plasmana u segmentu fizičkih lica trećim stranama, kako bi se omogućio razvoj sekundarnog tržišta NPL kreditima. Treba unaprijediti regulativu vezano za stečenu materijalnu imovinu naročito u vezi sa pitanjem rokova za prodaju ove imovine, a posebno imajući u vidu trenutnu sudsku praksu i dužinu trajanja sudskih postupaka. UBBiH je iniciralo izmjenu regulative prema agencijama za bankarstvo na način kako je to riješeno u zemljama u okruženju.

GLAS: Na kom nivou su naše banke kada je u pitanju digitalizacija i uopšte modernizacija poslovanja? Da li dovoljno brzo pratimo razvijenije zemlje?

MEKINjIĆ: Brzi, globalni razvoj tehnologije nije mogao zaobići banke u BiH koje su vrlo brzo shvatile prednosti digitalizacije. Naše banke imaju odgovarajući stepen digitalizacije, ali naravno da su moguća unapređenja u tom segmentu, i na tome kontinuirano radimo. Digitalizacija procesa unapređuje iskustvo klijenata, podiže nivo kvaliteta usluga savjetovanja i unapređuje prodaju na daljinu, povećavajući broj proizvoda dostupnih putem digitalnih platformi i broj kontakata sa klijentima. Iako u početnom periodu ulaganja značajno premašuju prihode koji se ostvaruju iz ovih poslova, banke se suočavaju sa porastom konkurencije u vidu čitavog niza novih tržišnih učesnika kao što su digitalne banke, institucije koje nude finansijske usluge podržane novim tehnologijama, e-trgovine i telekomunikacione kompanije, pružaoci bankarskih platformi i slično. Ovakva konkurencija je sposobna da brzo reaguje na promjene u očekivanju i ponašanju korisnika usluga i na taj način motiviše banke da ulažu u tehnologije kako bi spriječile odliv klijenata.

GLAS: Kako ocjenjujete rezultate Komercijalne banke Banjaluka u poslovnoj 2018. godini i šta očekujete u narednom periodu?

MEKINjIĆ: Kao predsjednik Uprave Komercijalne banke Banjaluka, zadovoljstvo mi je istaći da je iza nas najuspješnija poslovna godina do sada. Ostvareni su rekordni rezultati u pogledu rasta kreditne i depozitne aktivnosti, ali i profitabilnosti banke, uz zadržavanje visokog nivoa sigurnosti i kapitalizovanosti banke. U skladu sa potrebama naših klijenta proširili smo poslovnu mrežu otvaranjem novih organizacionih jedinica, te izvršili širenje i modernizaciju mreže bankomata, čime smo ovaj segment poslovanja učinili još sigurnijim za naše klijente. Svakodnevno nastojimo zadržati poziciju pouzdanog partnera jer nas povjerenje klijenata i njihovo zadovoljstvo čini prepoznatljivom bankom. U saradnji sa matičnom bankom, planiramo da naše usluge kontinuirano unapređujemo i prilagođavamo potrebama klijenata uz očekivani nastavak pozitivnih trendova poslovanja.

Bijela knjiga

GLAS: Krajem 2018. godine pokrenute su aktivnosti na izradi Bijele knjige kao dokumenta koji treba da objedini svu problematiku s kojom se banke susreću. Možete li nam reći nešto više o sadržaju tog dokumenta i kada se može očekivati da Bijela knjiga bude predstavljena javnosti?

MEKINjIĆ: Proces izrade Bijele knjige podrazumijeva izradu dokumenta koji treba da objedini svu problematiku s kojom se banke susreću i koja bankama stvara kočnicu u radu, te prijedloge rješenja, kao i primjere kako je to regulisano u zemljama okruženja. Plan je da Bijela knjiga bude predstavljena javnosti u 2019. godini. Fokus rada UBBiH će biti na aktivnostima i prijedlozima koji su ranije dostavljani a koji će biti uključeni i u Bijelu knjigu. Dodatno, UBBiH će konstantno inicirati nove aktivnosti, posebno po pitanju uvođenja jedinstvenog platnog naloga kojim bi se pojednostavio i pojeftinio platni promet, potpune implementacije i elektronskog potpisa na području BiH kao preduslova nastavka digitalizacije, revidiranje i unapređenje propisa kojima se reguliše devizno poslovanje u FBiH i RS. Radićemo i na potpisivanju međudržavnog ugovora između BiH i SAD-a u svrhu implementacije FACTA-e u BiH, usaglašavanje entitetskih propisa o porezu na dobit, izmjena i dopuna odluka Agencija za bankarstvo a koje se tiču izračunavanja ročne usklađenosti, obračuna RNjA za kreditni rizik za izloženosti prema državi i entitetima u EUR ili valutnoj klauzuli sa EUR.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana