Važno pismu vratiti funkciju u stvarnosti

Milanka Mitrić
Važno pismu vratiti funkciju u stvarnosti

Banjaluka - Potrebno je donošenje zakona o jeziku i pismu, da ćirilica ne ostane samo pismo koje čuva kulturnu tradiciju, spomenike i sve što pripada našoj kulturi nego pismo koje će imati svoju funkciju u stvarnosti.

Većina nas smatra da latinicu treba sačuvati kao pismo koje ne pripada tradiciji srpskog jezika i koje nije nastalo u srpskom jeziku nego kao pismo koje mi upotrebljavamo kao posuđeno.

Rekla je ovo za “Glas Srpske” profesorica Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Milanka Babić. Ona se osvrnula na održani Forum o ćirilici, u okviru kojeg je moderirala panelom “Ćirilica u javnoj upotrebi u Republici Srpskoj i BiH”. U okviru pomenutog panela među sagovornicima su bili profesor na Filozofskom fakultetu u Palama i na Filološkom fakultetu u Beogradu Miloš Kovačević, profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci i predsjednik Društva nastavnika srpskog jezika Ranko Popović, predsjednik Matice srpske Dragan Stanić i drugi. 

Pomenutim panelom otvorene su brojne rasprave o upotrebi ćirilice u medijima, o problemu javne i službene upotrebe ćirilice. Gledajući na to da svaki problem zahtijeva korake u rješavanju i da neki veliki zaključci ne mogu biti doneseni naglo i odjednom, neki od konkretnih prijedloga na forumu ticali su se korišćenja ćirilice u natpisima i dokumentima, kao i o potrebi da ćirilica bude propisana kao obavezno pismo u školama, na kojem bi se insistiralo. Takođe, jedan od glavnih prijedloga bio je i prijedlog o donošenju zakona o jeziku i pismu.

- Mora se ići ka donošenju zakona o jeziku i pismu kojim će se predstaviti drugačiji status jezika i status pisma. Takođe, u relevantnim aktima stoji da jezik treba da se zove srpskim jezikom, a ne jezikom srpskog naroda. Stoji da su službeni jezici srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda, a službena pisma su ravnopravna, a ta ravnopravnost nikada nije išla u prilog ćirilici nego uvijek u prilog latinici. Većina govornika je smatrala i smatra da treba proglasiti ćirilicu službenim pismom, ali to ne znači da latinicu treba istjerati nego da ona bude pismo koje bi bilo upotrebljavano sekundarno, u individualnoj upotrebi - objasnila je Babićeva i dodala da je važno praviti pomake u malim koracima i na taj način integrisati ideju o značaju ćirilice u svakodnevnoj upotrebi.

Predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske Aleksandra Savić, koja je bila moderator drugog panela “Ćirilica u digitalnom dobu”, osvrnula se na značaj održavanja ovakvih razgovora kao što je Forum o ćirilici. Posmatranjem pitanja ćirilice kroz prizmu nauke i prakse, ovaj forum je okupio stručnjake iz različitih sfera, što je samo po sebi značajno jer nijedan veliki problem ne može da bude riješen bez razgovora i rasprave, a ova konferencija je samo jedan mali korak u procesu rješavanja. Na drugom panelu, između ostalog, govorili su predsjednik Udruženja izdavača RS i direktor d.o.o. “Besjeda” Nenad Novaković, predsjednik Udruženja književnika RS Predrag Bjelošević, te drugi izdavači, novinari, bibliotekari i profesori. Osvrnuli su se na upotrebu ćirilice u izdavaštvu, na proces digitalizacije bibliotečke građe i na mogućnosti koje sam internet u današnje vrijeme pruža za jedno pismo, pogotovo za proces digitalizacije, uz upotrebu svih resursa koje moderna tehnologija može da pruži.

- Izveli smo generalni zaključak da nije uvijek važno pričati velike priče nego je nekad zaista važna podrška. Male mogu mnogo toga promijeniti, kao što je, recimo, pisanje na internetu - ako pišemo ćirilicom, neko drugi će se možda ugledati i takođe pisati ćirilicu ili kao što su neke svakodnevne stvari - računi za struju ili telefon i objave na autoputu. Čuli smo i mnoge korisne stvari jer su nam naši gosti govorili da su u Srbiji neke stvari riješene neformalnim putem, a ne  zakonskim rješenjima. Važno je da o tim stvarima razgovaramo i da se stručnjaci iz te oblasti redovno sastaju jer su i neformalni kanali često put kojim možemo ići ako očekujemo velike promjene. Zaključili smo da je ovaj forum jedan od razgovora koji ćemo voditi o srpskom jeziku i ćirilici i takav razgovor je način da u budućnosti izvedemo velike zaključke jer do takvih zaključaka možemo doći samo ako konstantno razgovaramo - naglasila je Savićeva.

Model Sofija Hađipanteli (22) svakodnevno dobija prijetnje smrću na “Instagramu” i to zbog svojih gustih i spojenih obrva. Manekenka je inače s Kipra, a preselila se u London u nadi da će ostvariti svoj san i postati model.

- Prirodna sam plavuša, a sasvim sam slučajno 2014. godine nijansirala obrve i odmah mi se svidio upečatljiv izgled - ispričala je Sofija.

Povelja

Vraćanje ćirilice u aktivni život društva je jedna od stavki pomenutih na Forumu o ćirilici. Čitav forum je bio nastavak onoga što je dato u Povelji o srpskom kulturnom prostoru i jedan oblik produženog rada na zaključcima koje je povelja donijela te potvrda povelje i zajedničkog rada dvaju ministarstava.

- Posebnu pažnju posvećujemo uspostavljanju sistemske brige o srpskom jeziku i ćiriličkom pismu, o podršci programima nastave srpskog jezika, istorije i kulture, što predstavlja jedno od temeljnih oruđa u legitimnom nastojanju da izbjegnemo odnarođavanje novih naraštaja, ne samo u sve brojnijoj dijaspori, nego čak i u Srbiji i Srpskoj - navedeno je u jednoj od stavki povelje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana