Tonko Rajkovača - Spomenike kulture neophodno zaštititi
BANjA LUKA - Metodologija zaštite spomenika kulture u Republici Srpskoj i BiH još uvijek nije razrađena. Arheolozi upozoravaju da je prije početka gradnje mreže autoputeva neophodno zaštititi arheološka nalazišta.
Arheolog sa Univerziteta Kembridž Tonko Rajkovača smatra da u BiH ne postoji adekvatno stručan kadar koji bi ovaj posao iznio.
- Hrvatska ima približno isti broj stanovnika kao BiH i tamo je registrovano oko 500 arheologa koji su aktivni, za razliku od BiH, gde su većina od 20 registrovanih arheologa, zapravo, istoričari koji su završili magisterije i doktorate u arheologiji. To znači da nemaju arheološki pristup arheologiji - objasnio je Rajkovača.
Arheologija se, prema njegovim riječima, u savremenom svijetu tretira kao dio građevine, a ne samo kao kulturološka kategorija.
- Strane firme ne mogu da razumeju da nemamo stavku koja se zove arheologija. Na zapadu se podrazumeva da ne može da se izda bilo kakva dozvola za gradnju, ako se pre toga arheološki ne obradi područje - kazao je Rajkovača.
Arheologija koju on i Kembridž univerzitet zastupaju je zaštitna arheologija i arheologija svakodnevnog života, i sve ustanove, od Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS i muzeja u Banjoj Luci, Prijedoru, Doboju, Bijeljini, Gradišci, moraju u tome da učestvuju.
- Svi treba da se udruže i da svoj potencijal koji imaju ulože u potpunu zaštitu svega onoga što je pokretno i nepokretno - naglasio je Rajkovača.
Da bi se do takvog stanja došlo, dodao je on, mora da se napravi osnovna arheološka mapa gdje se nalaze postojeći arheološki lokaliteti. Na ovom projektu već zajednički rade stručnjaci iz Kembridž univerziteta, Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS i Muzeja Republike Srpske.
Rajkovača je istakao da su ranije kreirane slične mape, kao što je "Arheološki leksikon".
- U modernoj arheologiji "Arheološki leksikon" je potpuno neupotrebljiv, jer, na primer, za sve te lokalitete koji su navedeni u "Arheološkom leksikonu" ne postoji GPS tačka gde se nalaze. Tamo se mogu naći opisi poput "sa leve strane brda", "gore", "dole". To moderna terminologija koja je zasnovana na informatici i tehnologiji više ne priznaje - kazao je Rajkovača.
Da bi se domaći arheolozi uhvatili u koštac sa izazovima savremene arheologije, pomoći će im "Arheološki priručnik za iskopavanje", koji je napravljen u saradnji sa "Banja Luka koledžom" i Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, uz veliku podršku Muzeja Republike Srpske.
- Ovaj priručnik je u upotrebi od 2008. godine i služi za obrazovanje kembričkih studenata arheologije. Najbolje je da se koristi nešto što je dokazano, nešto što već uveliko funkcioniše u praksi - zaključio je Rajkovača.
Piramide
- Mislim da je nalazište u Visokom ispolitizovano. Ne znam zašto potencirati jedan takav lokalitet koji nema pravi kontekst i koji nije zasnovan ni na jednom istraživačkom projektu. Najveći problem je što se sada bošnjački arheolozi identifikuju sa tim piramidama i obično su praćeni s podsmehom u svetskoj arheologiji kao čudo nerealne arheologije - rekao je Tonko Rajkovača.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
