Šopen kompozitor bez uzora i sljedbenika

Aleksandra Madžar
Šopen kompozitor bez uzora i sljedbenika

Najistaknutiji predstavnik poljske muzičke kulture i jedan od najznačajnijih pijanista i kompozitora svih vremena Frederik Fransoa Šopen rođen je 1. marta 1810. godine.

U svojoj 20. godini Frederik Šopen se seli u Pariz s ciljem da usavrši svoje muzičko znanje. Do tada je već komponovao dva klavirska koncerta. Bio je prvi zapadni kompozitor koji je u klasičnu muziku unio elemente slovenske muzike. Njegove mazurke i poloneze i danas predstavljaju temelj poljske narodne klasične muzike.

Šopen je često imao problema sa zdravljem i umro je u 39. godini poslije dužeg bolovanja zbog tuberkuloze.

Osim manjeg broja orkestralnih i kamernih djela, 17 poljskih pjesama za glas i klavir, Šopen je komponovao isključivo klavirsku muziku koju je obogatio novim izražajnim sredstvima. Bio je jedinstven kao pijanista, izvođač sopstvenih djela i sasvim osoben kao autor. Uveo je nove tehničke složenosti u interpretaciji - slobodan duh i promjenljivost tempa, koji samo nagovještava, a ne i precizno metronomski određuje, ali ništa u njegovoj muzici nije sračunato na spoljašnji efekat. Zato izvođenje njegovih kompozicija zahtijeva veliku tehničku i interpretatorsku spremnost. Šopen je bio bez uzora u pređašnjim razdobljima klasične muzike i gotovo bez sljedbenika. Ostavio je opus od 74 štampana djela, koja po svojoj formalnoj strukturi i poetskim obilježjima nemaju premca u evropskoj muzici. Svojom umjetnošću uticao je na klavirsku muziku i interpretativni stil, uticaj koji dopire i u XXI vijek. Jednu grupu Šopenovih djela sačinjavaju zbirke igara-poloneza, mazurki, valcera, duboke sadržajnosti. Uobičajene salonske komade uzdiže do ranga istinskih umjetničkih djela. Šopen je dao doprinos i stvaranju novih tipova velikih formi-balada, fantazija, skreca. Etida koja je do Šopena bila instruktivna kompozicija, korišćena u nastavi klavira da bi se savladao određeni tehnički problem, kod njega postaje koncertni komad. Pored brojnih klavirskih komada koje je napisao i udahnuo im klasičan, antologijski koncertni karakter i formu i u manjoj mjeri kamerne muzike, dva klavirska koncerta i jedna baletska svita Silfide jedina su djela gdje je koristio orkestar. Posebno su značajna njegova dva klavirska koncerta, komponovana u klasičnoj trostavačnoj formi zrelog koncerta 19. vijeka.

Zanimljivosti

Svake pete godine se održava međunarodni konkurs pijanista "Frederik Šopen" u Varšavi. Međunarodni aerodrom u Varšavi dobio je ime po Šopenu. Snimljena su dva filma o ljubavnoj vezi Šopena i Žorž Sand. Šopenova muzika se pojavljuje u mnogim filmovima, na primer "Pijanista" i "Građanin Kejn". On je jedno vrijeme nosio bradu samo na jednoj strani lica, što je objašnjavao rečenicom: "Nema veze, ionako publika vidi samo moj desni profil".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana