Savremeni stihovi označili kraj 95. Šantićevih večeri
Mostar - Stihovi savremenih pjesnika odjeknuli su na velikom stepeništu u Starom gradu u Mostaru i označili kraj 95. Šantićevih večeri poezije u ovom gradu.
Pažljivo pripremljen program i ove godine budio je najljepša sjećanja na velikana srpske književnosti i podsjetio da će njegov lik i djelo zauvijek živjeti kao istinite opomene na snagu pisane riječi.
Mostarska publika u ponedjeljak uveče sa zadovoljstvom je uživala u najljepšim mislima pretvorenim u stihove, koje su govorili Vedran Grmuša, Vikot Stojkić, Anes Oručević, Ivan Vrljić i Elis Bektaš.
Posljednje veče posvećeno Šantiću bilo je u znaku savremenog stvaralaštva, pa su se uz poeziju 21. vijeka mogli čuti i taktovi savremenih melodija u interpretaciji Bojana Beribake i Nebojše Timotijevića.
Čast da vodi program pripala je jednom od laureata književne nagrade "Aleksa Šantić" Veselinu Gatalu.
- I ovaj put manifestacija je odisala duhom Alekse Šantića i čitavim njegovim bićem, prebivajući u njegovom rodnom gradu Mostaru i njegovoj drugoj kući, Nevesinju - rekao je predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta", Gradski odbor Mostar, Branislav Rajković.
Sedmodnevna manifestacija, kako je rekao, sadržavala je gotovo sve Šantićeve umjetničke izražaje, od poezije, preko muzike, do glume.
Ovih dana u Mostaru, po ko zna koji put, pričalo se mnogo o životu Alekse Šantića. Srpski akademik i pjesnik najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. vijeka. Uzori su mu bili srpski pisci Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih je najviše poštovao Hajnriha Hajnea. U njegovim pjesmama svi oni koji se pronalaze u svijetu književnosti mogu da osjete emocionalni bol, rodoljublje, ljubavnu čežnju, ali i prkos za nacionalno i socijalno ugrožen srpski narod.
I ove godine značajnu srpsku kulturnu manifestaciju organizovali su Gradski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" Mostar i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo "Gusle", takođe iz Mostara.
"Emina"
Ljubavna poezija Alekse Šantića razvila se pod jakim uticajem sevdalinke, tako da se u njegovim stihovima pronalazi ambijent koji je smješten u bosanske bašte pune behara, hamama, šadrvana. Takva je i pjesma "Emina", koja je ušla u narod i pjeva se kao sevdalinka. Šantićeva poezija je bazirana na vjerodostojnom iskustvu u stvarnom životu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
