Povratak operete u Banjaluku

Povratak operete u Banjaluku 10.05.2014 18:00 | Mladen Matović

Premijera operete "Orfej u podzemlju" Žaka Ofenbaha označila je spektakularnu završnicu petnaestog, jubilarnog izdanja "Dana Vlade S. Miloševića - Banjaluka 2014", najrespektabilnije kulturne manifestacije iz domena umjetničke muzike u Republici Srpskoj.

U organizaciji Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i Muzikološkog društva RS, u periodu od 6. do 29. aprila realizovan je čitav spektar različitih programskih aktivnosti, te ponuđen nešto smjeliji konceptualni pristup u kreiranju sadržaja manifestacije u odnosu na prethodni period.

"Dani Vlade S. Miloševića" otvoreni su premijernim izvođenjem dokumentarne drame "Solunci govore", realizovane u koprodukciji banjalučke Akademije umjetnosti i Akademije umetnosti iz Beograda, nakon čega je uslijedilo održavanje tradicionalnog međunarodnog naučnog skupa "Vlado S. Milošević: kompozitor, etnomuzikolog i muzički pedagog". Istovremeno sa početkom održavanja naučnog skupa započeta je serija koncerata i izložbi studenata i profesora Akademije umjetnosti, koji su i ove godine, što je veoma bitno napomenuti, činili okosnicu cjelokupnog programa manifestacije. Kao posebno značajnu kvalitativnu odliku ovogodišnje manifestacije treba navesti žanrovsku i izvođačku raznovrsnost priređenih programa. Krećući se u veoma širokom ambitusu, od koncerata tradicionalne muzike, preko cjelovečernjeg koncerta mješovitog hora i koncertnih nastupa studenata instrumentalnih odsjeka, pa sve do veličanstvene premijere operete "Orfej u podzemlju", organizatori su nam ponudili bogat izbor i visokoreprezentativna koncertna izvođenja.

Povratak operete "na velika vrata" i scenu Narodnog pozorišta RS predstavlja istinski kulturni podvig i rezultat je vanserijskog donkihotizma organizatora, profesora i studenata banjalučke Akademije umjetnosti. Nadahnuto, iskreno, duhovito, zabavno, katarzično... samo su neki od komentara koje su neposredno po završetku premijernog izvođenja razmjenjivali srećnici koji su u utorak, 29. aprila, imali privilegiju i mogućnost da prisustvuju istinskom prazniku kulture i umjetnosti Republike Srpske.

Poslije sedam dugih decenija opereta se vratila u Banjaluku. Radost igre i muziciranja "naše djece" u orkestru i "naše djece" na sceni pretvorila je jedno obično kišno veče u noć za pamćenje. Od prvog do posljednjeg trenutka sa scene su isijavali posvećenost, sreća, uzbuđenje i ljubav, što je i najvećem laiku trebalo dati do znanja da su solisti, hor i orkestar disali kao jedno. Uz preciznu režiju Gorana Damjanca, odličnu i ovovremenizovanu adaptaciju tekstualnog predloška koju potpisuje Mario Ćulum, banjalučki "Orfej u podzemlju" nam, pored osnovne priče o "srećnom braku" Orfeja i Euridike, donosi satirični prikaz aktuelnog posttranzicijskog trenutka kroz koji su prošle ili prolaze sve zemlje jugoistočne Evrope.

Efektni i raskošni kostimi i scenografija Dragane Purković-Macan, koreografije Tanje Dukić-Čičić i vješto izbalansiran i postavljen scenski pokret Slađane Zrnić i Renate Agostini doprinijeli su maksimalnoj upečatljivosti izvođenja grupnih scena, pri čemu posebno treba naglasiti da su vješto izbjegnute zamke utiska pometnje i guranja na sceni, u koje često upadaju i mnogo iskusniji ansambli.

Najzaslužnija za impresivnu zvučnu koheziju svih učesnika ovog muzičko-scenskog djela je svakako dirigent Branka Radošević-Mitrović, koja nas je svojom sigurnom rukom provela kroz oba čina operete. Miljana Brezičanin je zasijala kao Euridika, te pored već ranije dokazanog pjevačkog umijeća pokazala da dobri solo pjevači mogu biti i jednako dobri glumci. Isto ovo samo u obrnutom smislu važi i za glumca Velimira Blanića, koji nas je kroz ulogu Džona Stiksa uvjerio u svoje pjevačke mogućnosti. Ponajveću zaslugu za čarobnu noć u Narodnom pozorištu RS ima Jasmin Bašić, reklo bi se "heroj" premijernog izvođenja, koji je i pored ozbiljnih zdravstvenih problema i preporuke da ostane hospitalizovan, potpisao da će nastupiti na sopstvenu odgovornost, te na kraju u takvim okolnostima briljirao u ulozi Jupitera. Tako se živi i diše za umjetnost. Veoma uspješne i ubjedljive role ostvarili su Vlado Danić kao Orfej i Aleksandar Dragojević kao Pluton. A sebi ne mogu dozvoliti da na ovom mjestu ne pomenem ništa manje ubjedljive sve preostale soliste: Anu Simanić, Borjanu Mikavica, Maju Manojlović-Dobrijević, Valentinu Milekić, Slađanu Zrnić, Ivanu Živanić, Anu Marković-Malbaša, Dušana Pokrajčića, Lazara Radoju, Ines Popović, Karolinu Mihajlović i Albinu Smajlović. Zaslužili su. Svi oni su zajedno sa odlično uigranim horom i orkestrom započeli ispisivanje jedne nove stranice u kulturnom životu Banjaluke i RS.

Veoma je važno napomenuti da su u trenucima kada se u regionu dovodi u pitanje opstanak etabliranih manifestacija umjetničke muzike kao što su Bemus, Tribina kompozitora i mnoge druge, značaj i uloga "Dana Vlade S. Miloševića" prepoznati od strane nadležnih gradskih i republičkih instanci, te je ovogodišnje jubilarno izdanje manifestacije održano pod generalnim pokroviteljstvom Kabineta predsjednika Republike Srpske.

Na kraju, možemo zaključiti da su se "Dani Vlade S. Miloševića - Banjaluka 2014" pokazali kao idealna prilika i mogućnost da se sagledaju trenutni kreativni potencijali i izvođački dometi studenata i profesora banjalučke Akademije umjetnosti. Oni su nam na najljepši mogući način pokazali zašto je Banjaluka decenijama vapila i čeznula za osnivanjem prve umjetničke visokoškolske ustanove u ovoj regiji.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica