Posmrtne ostatke Petra Kočića treba prenijeti u Banjaluku

Milošević je svoje izlaganje nazvao " Petar Kočić - krajiški barjak slobode", a u četvrtak uveče otkrio je, kako kaže, stidljivu ideju koju niko ne smije da kaže glasno, a to je da se posmrtni ostaci Petra Kočića prenesu iz Beograda u Banjaluku.

- Na beogradskom groblju, gdje je Kočić sahranjen, on je samo jedan od mnogih. U Banjaluci bi bio prvi među ostalima. Jedan od zadataka društva "Zmijanje" bila je da se prenesu njegove kosti. To se nikad nije desilo - rekao je Milošević.

Podsjetio je da je Kočićeva supruga Milka nadživjela Petra nekoliko decenija i da ona nije dozvoljavala prenos posmrtnih ostataka.

- U nekim trenucima kada bi bila spremna da razgovara o prenosu njegovih posmrtnih ostataka, onda mi, takvi kakvi jesmo, nespretni i često nesposobni, čak nismo ni znali gdje da ga sahranimo u Banjaluci. Predlagali su nekoliko različitih lokacija, ali nijedna nije odgovarala i svako je imao nešto da prigovori - naveo je Milošević, koji je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Prema njegovim riječima, ta ideja koja se pojavila u nekim banjalučkim krugovima ostaće i dalje "stidljiva dok to i ako ikad vlasti Republike Srpske zvanično ne pokrenu".

- Privatne inicijative teško da će uroditi plodom - dodao je Milošević.

Istoričar Vedrana Adamović i viši kustos Muzeja Kozare, u svom predavanju "Kultura sjećanja - kultura trajanja" govorila je o vezama Petra Kočića sa Prijedorom. Od njegovih prijateljstava sa slikarom Perom Popovićem, stipendistima "Prosvjete" Vaskrsijem Obradovićem i Svetozarom Zrnićem, advokatom Živkom Nježićem i piscem Vasom Kondićem, preko udruženja i institucija koji su nosili ili još nose njegove ime sve do pozorišnog festivala "Kočićeva srpska scena" koji je trajao od 1993. do 2006. godine.

- Spone Petra Kočića sa našim gradom su višestruke, neke neposredne, a neke posredne, lične prirode - navela je Adamovićeva.

Ona je naglasila da časopis "Razvitak" iz 1937. godine čuva svjedočenje o tome kako je prijedorski pododbor društva "Zmijanje" bio jači čak i od matičnog odbora u Banjaluci.

- Banjaluka je najveća i najjača, sa najviše kulturnih ljudi i sa najjačim izvorima, pa je prirodno bilo da ona i povede i daje primjer ostalima. A pokazalo se drukčije: primjer daje Prijedor  -  navodi se u "Razvitku".

Prijedorsko "Zmijanje"

Prijedorsko "Zmijanje" brojalo je više od 300 članova, imalo biblioteku od 1.200 knjiga i čitaonicu sa 70 posjetilaca dnevno, organizovalo predavanja, zabave i sastanke i pomagalo omladinu.

- Prijedor je prednjačio po mnogo čemu u prošlosti, samo što je stanje u doba opšteg narodnog poleta lako bilo napredovati. Ali, kad Prijedor ovako lijepo radi i prednjači i danas, u doba opšte pometenosti i malodušnosti, onda to zaista treba priznati i istaći - kazala je Vedrana Adamović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.