Otvoren put Banjaluke ka “Evropskoj prestonici kulture”

Milanka Mitrić
Otvoren put Banjaluke ka “Evropskoj prestonici kulture”

Banjaluka - U Banjaluci je predstavljen dokument razvoja kulture za period od 2018. do 2028. godine, uz rezultate konkursa za projekte, koju će da se realizuju u okviru navedene strategije. U pitanju je jedan od uslova grada Banjaluke da se kandiduje za evropsku prestonice kulture, a to je dokument Strategije razvoja kulture Banjaluke, koja je usvojena 26. juna.

Šef tima “Evropska prestonica kulture 2024”, Marko Bilbija, rekao je da je to je dokument na kojem su radili više od godinu dana, a koji je uključio rad sa cjelokupnom banjalučkom scenom, institucijama, pojedincima, publikom.

- To je zajednički napor, kroz dosta temeljan i opširan rad. Trudili smo se budemo što otvoreniji, što transparentniji i da čitav taj proces bude što participativniji. Svako je imao dovoljno prostora i vremena da izloži neke svoje ideje, svoja viđenja i savjete za strateške smjernice, koje smo mi kasnije nekako formirali u strateška opredjeljenja i dokumente. Mislim da je važno da ovaj dokument bude donesen i izglasan, zato što je to prvi dokument koji ovaj grad ima, i to ne samo grad, već i Republika Srpska i Bosna i Hercegovina. Dakle, to je prvi dokument kulture grada, objasnio je Bilbija.

Naveo je da je ovaj dokument veoma važan, jer ima mogućnost da napravi jednu zaista veliku promjenu, u desetogodišnjem periodu koji obuhvata.

- Mislim da će dokument donijeti jednu značajnu promjenu u strukturiranju kulture i u jednom novom postavljanju platforme za komunikaciju svih kulturnih aktera u gradu. To nam je nedostajalo i u dokument smo uključili sve one stvari koje su vezane za savremena stremljenja u kulturi, a prije svega, kulturne industrije, podjelu na umjetnost, nasljeđe i kulturne i kreativne industrije, kao tri stuba kulture, koja se u tom diskursu kulturne politike i strateškog planiranja koriste, dodao je Bilbija.

Osim prestavljanja ovog značajnog dokumenta, objavljeni su i rezultati javnog poziva za projektne ideje, koje je tim najavio 23. aprila, a koji je trajao do 10. maja. Prijavljeno je 157 projekata, a tim je odabrao 47 projekata. Ovaj konkurs nije posljednji ovog tipa, jer je ostavljeno prostora za druge inovativne projekte i ideje. Član tima, Monika Ponjavić navela je članove komisije, koju su činili Vuk Radulović, Mladen Bundalo, Berendika Nikodemska i Vladimir Rukavina. Oni su imali uticaja u izboru projekata, jer su imali više iskustva i mogli su da prepoznaju valjane projektne ideje.

- Pozvali smo ove ljude jer imaju mnogo više iskustva i znaju prepoznati projektne ideje, kao prestonice kulture koje su dobre u odnosu na koncept koji smo mi predstavili, a vezano je za suprotnosti koje se privlače i spajanje tog nespojivog. Kriterijumi ocjenjivanja bili su: relevantnost ideje i kritičko posmatranje kulturne scene grada, interdisciplinarnost i multidisciplinarnost, stepen participativnosti, evropska dimenzija, inovativnost, umjetnička izvrsnost, inkluzivnost, javni prostor i edukativni aspekt projekta - kazala je Ponjavićeva.

Dodala je da su kriterijumi tu sa ciljem i da odabrani projekti možda nisu najbolje projektne ideje, ali su dobre ideje koje se uklapaju u koncept tima.

- Važno je da počnemo da mijenjamo modele našeg funkcionisanja u kulturi. Dosta projekata je bilo vezano za festivale, iako smo mi podvlačili da je važno da se ne aplicira sa festivalima. Banjaluka nije festivalski grad, Banjaluka je mali grad, koji se u evropskom kontekstu može nametnuti nečim inovativnim i drugačijim, a ne festivalima. Otkrili smo neke nove ljude koji rade sjajne stvari u gradu, za koje nismo ni znali. Došli smo do 70 odsto pisanja aplikacije kojom ćemo aplicirati u oktobru - objasnila je Ponjavićeva.

Član tima i koordinator za kulturu Dijana Grbić, istakla je da su svjesni da je dokument ambiciozan, ali da je namjera da budu hrabri, da bi mogli da ostvare svoje ciljeve. Navela je i da je jedna od bitnijih stavki uvećanje sredstava za kulturu grada.

- Ovaj dokument predviđa i uvećanje sredstava. Mi smo u procesu pravljenja dokumenta došli do podatka koji je vrlo poražavajući, jer se za kulturu trenutno u gradu izdvaja 1,35 odsto. Prakse drugih gradova su mnogo bolje. Ovim strateškim dokumentom, mi smo predvidjeli oko 3,6 odsto, do 2024. s tim da se do 2028. nađe neki procenat od 6 odsto koji će se izdvajati.

 - Kultura jeste u fokusu razvoja grada. Dokument predviđa otvoren način finansiranja, izbora komisija, uvećanja sredstava finansiranja, prelazak na projektno finansiranje. Ideje su značajne, dobre, samo treba da ih razvijamo i na neki način oblikujemo i nađemo način da ih oblikujemo. Trenutno je u izradi novi plan razvoja grada i prati ovaj naš dokument. To govori o dovoljnoj ozbiljnosti. Planira se osnivanje četiri nove institucije. Jedna od njih je muzej grada, čiji centar će biti u tvrđavi Kastel, sa pripajanjem određenih objekata - Galerija “Terzić”, Kuća Vlade Miloševića i Šeranića kuća. U planu je i redefinisanje prostora Doma omladine. Još jedan važan  segment je jaka autentična i profesionalna scena. U pitanju su novi projekti, koji su moderni, sa različitim ciljnim grupama i sa naglaskom za mlade i djecu. Dopuna će se vršiti kroz različite akcione planove - rekla je Grbićeva.

Događaji na kojima je svoje učešće imao tim “Banjaluka evropska prestonica kulture 2024” su:  učešće na manifestaciji “Noć muzeja”, na 21. Teatar festu “Petar Kočić”, sa instalacijom koja je bila participativnog karaktera, i gdje je publika glasala za stvari koje žele da vide u svom gradu i koje žele da promijene. Zatim, organizovali su i svojevrsnu radionicu umjetničkog oslikavanja na ulici, u okviru festivala “Element”, te bili učesnici na Festivalu književnosti “Imperativ”.

O programu

Program Evropska prestonica kulture je postao ključna platforma za pozicioniranje gradova i katalizator za njihovu ekonomsku i kulturnu regeneraciju. U kontekstu ovog projekta, neposredni kulturni, socijalni i ekonomski uticaji su česti, a sposobnost da se obezbijede dugotrajni efekti, postala je značajna i dragocjena u ključnim oblastima, kao što su promjena urbane slike grada i razvoj, kako kulturnog, tako i turizma generalno. Odlukom da se Banjaluka kandiduje za ovu titulu, grad je ušao u proces jednog velikog razvojnog projekta čija je potencijalna dobit višestruka. Banjaluka je dobila šansu da kroz kulturu, kao naš najmanji zajednički imenilac, izgradi novi održivi sistem neophodan za prosperitet, ali i identitet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana