Neda Arnerić: Radujem se što glumim baku

Mirna Pijetlović
Neda Arnerić: Radujem se što glumim baku

Do sada nisam nikada snimala TV novelu i mogu vam reći da je jako naporno, jer radimo jednu epizodu na dan. Potrebna je velika koncentracija, jer rade dve ekipe paralelno. Prosto sam htela da i to probam u karijeri i onda da budem mirna, jer sam glumila u svim žanrovima.

Rekla je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" istaknuta srpska glumica Neda Arnerić, iza koje je karijera duga 45 godina u kojoj je ovjenčana brojnim nagradama, između ostalih i onom za životno djelo "Pavle Vuisić".

Sa Arnerićevom smo razgovarali na setu serije "Pod sretnom zvijezdom", koja se snima u Zagrebu u produkciji "Ring multimedije", a koju će gledaoci Radio-televizije Republike Srpske moći da gledaju od 13. marta.

- Bez obzira na to što je naporno, izuzetno je i uzbudljivo, jer ste stalno pod adrenalinom, morate pratiti koje scene su snimljene, šta novo dolazi. Upravo zato je i potrebna velika koncentracija, jer glumac jednostavno mora da vodi liniju lika kojeg igra. Tako da rad na ovakvoj vrsti serije nije nimalo naivan, kako to gledaoci misle - rekla je Arnerićeva.

* GLAS: Kakav je izazov za glumca da radi na jednoj TV noveli i kako ste se Vi snašli u tome?

ARNERIĆ: Ovo je možda mnogo teže nego raditi ozbiljan dugometražni film koji se radi nekoliko meseci i par kadrova dnevno. Rad na seriji je prava industrija, ali morate dati maksimum od sebe i ponašati se kao da radite najozbiljniju stvar na svetu, iako ste svesni da je to laka priča i priča za zabavu. Izuzetno mi se dopada lik koji igram, jer je u pitanju žena mojih godina, pri tom sam i baka, što se, naravno, odmah ne sazna u seriji. Konačno sam dobila ulogu primerenu mojim godinama. Igram ženu koja je penzionisana profesorka, a s mužem je pokrenula privatni fakultet i sav život je podredila karijeri. Zbog toga se javlja osećaj krivice da je zapostavila svoje dete, pa pokušava da nadoknadi sve propušteno. Moram istaći da je ekipa sa kojom radim zaista fenomenalna, a istakla bih Mirjanu Majurec i Igora Zidarića, koji je igrao sa mnom kada je bio klinac.

* GLAS: Igrali ste u raznim žanrovima, oživljavajući na sceni plejadu likova. Šta je to što Vam pruža satisfakciju gradeći sve te likove?

ARNERIĆ: Smatram da bi glumac trebalo da radi sve što mu se ponudi. Oni glumci koji su mnogo fini pa biraju uloge koje im se sviđaju, mislim da neće dobro proći u glumačkom poslu. Morate da verujete u to što radite i da budete svesni kojim žanrom se bavite i da ne radite stvari koje su vam neprihvatljive. Ali kad se već prihvatite posla, bila to TV novela, ili Begrman, mislim da treba dati sve od sebe i raditi punom parom. To je Bata Živojinović davno meni rekao, kad sam se ja savetovala sa njim oko uloga u filmovima gde mi se reditelj baš i nije sviđao. I onda mi je dao savet da prihvatim i radim dok god me traže, jer dok radim neću zarđati kao glumica, te da nipošto ne pravim velike pauze.

* GLAS: Dobitnica ste nagrade "Pavle Vuisić" koja se dodjeljuje za doprinos umjetnosti glume. Šta Vama znači ta nagrada, s obzirom na to da ste sarađivali sa tim istim čovjekom?

ARNERIĆ: Pavle Vuisić je čovek koji se rađa jednom u hiljadu godina, kada govorimo u smislu filmskog glumišta, i zato mi ta nagrada znači mnogo. Često smo radili zajedno. Bio je divan čovek, dobre duše. Bio je introvertan, ali sam osećala da iz njega zrači dobra energija, da voli svoj posao, što se ne bi reklo na prvi pogled, jer nije bio egzaltiran glumačkim poslom. Radio je profesionalno i staloženo, bio je jedan od retkih glumaca čiji lik pojavom u kadru govori za sebe, i spadao je u red onih retkih filmskih faca koje, kada se jednom vide, nikada se ne zaboravljaju. Nije davao savete, nije se okretao drugima. Međutim, ono što meni i te kako imponuje je kada shvatite da vam je jedan takav žiri dodeli priznanje za životno delo. Da je bio neki lakši žiri, ja bih rekla nagrada k'o nagrada, niti šta donosi, niti šta odnosi, veseliš se pet minuta, pa posle i zaboraviš. Ali kad shvatam da su u žiriju sedeli Mira Stupica, Mira Banjac i Bogdan Diklić, ja se sama prepadnem sebe, jer su to ozbiljni umetnici strogih kriterijuma, koji ne komplimentiraju olako rad kolega, koji imaju čvrste stavove i ubeđenja o glumačkom poslu. Tako da je to velika čast, ali i odgovornost za moju dalju karijeru da ih ne izneverim.

Saradnja sa Sidranom

* GLAS: Radite li na nekim novim ulogama u pozorištu, ili na filmu?

ARNERIĆ: Kada je u pitanju pozorište, radim na starim predstavama u Beogradskom dramskom, "Bošku Buhi", a za novu ulogu mogu da najavim film koji će se raditi u koprodukciji sa Turcima. Priča će govoriti o janičarima. Film je srpski, ali će se deo snimati i u Turskoj. Abdulah Sidran ovih dana piše dijaloge za film. Jako se veselim tom projektu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana