Narodna biblioteka “Vojislav Lubarda” u Rogatici: Širenje zavičajne zbirke prioritet

Sreten Mitrović
Narodna biblioteka “Vojislav Lubarda” u Rogatici: Širenje zavičajne zbirke prioritet

Rogatica - Za biblioteku se kaže da je svojevrsna informativno-kulturna ustanova. Cilj joj je da kroz različite oblike svoga rada i djelovanja zadovolji potrebe pojedinaca i grupa u pogledu obrazovanja, informisanja i razonode u slobodno vrijeme.

Koliko u svemu tome uspijeva Narodna biblioteka “Vojislav Lubarda” u Rogatici ispričala je direktor ove ustanove Milojka Krsmanović.

- Misiju biblioteke ostvarujemo do nivoa do koga nam dozvoljavaju mogućnosti. Na sve načine podstičemo i širimo obrazovni, stručni i naučni rad zalažući se da svi slojevi društva u našoj lokalnoj zajednici steknu naviku čitanja i korišćenja naše bibliotečke ponude. U tom cilju građanima od predškolskog uzrasta do duboke starosti na raspolaganju je knjižni fond od skoro 36.000 raznovrsnih i aktuelnih knjižnih jedinica.

Uz odjeljenje za omladinu i odrasle, dječije odjeljenje, odjeljenje strane literature i odjeljenje referensne knjige sa elektronskim katalogom biblioteka u Rogatici baštini i zavičajnu zbirku koja je još uvijek sa skromnih 298 pojedinačnih knjiga različitog žanra i sadržaja čiji su autori rođeni na području opštine ili su pisali o ovoj opštini. Kako je Krsmanovićeva navela, trenutni prioritet je razvoj i širenje zavičajne zbirke.

- Tu je jedan dio knjiga Vojislava Lubarde, po kome i biblioteka odnedavno nosi ime, njegovog brata Jovana i rođaka Miluna-Miše i Marije Lubarda, Momira Krsmanovića, Božidara Stanara i još nekih Rogatičana koji su se književno iskazali po bilo kojoj osnovi. Tu su i katalozi sa slikama akademika Radenka Miševića i Dragomira Pečenice, katalog sa fotografijama Milorada Jankovića, jedan broj knjiga koje su štampane u ovdašnjem preduzeću “Mićo Sokolović”, dio “Rogatičkih novina” koje su izlazile između dva posljednja rata, i nešto magistarskih i doktorskih radova Rogatičana - rekla je Krsmanovićeva.

Ona je dodala da se u zavičajnom fondu nalazi oko 120 fotografija iz života opštine, te nekoliko starih predmeta koji govore o životu ljudi u ovom kraju.

- Sve je to malo u poređenju sa našim željama i zato poziv Rogatičanima ma gdje bili i šta radili da nam poklone bar dio onoga što imaju, a ne koriste, u svojim kućama, porodičnim bibliotekama i arhivama da na bilo koji način govore o Rogatici i okolini da nam to poklone, a mi ćemo znati da to cijenimo i naravno čuvamo. Dobar primjer za to je naš sugrađanin Mirko Šarović koji je ulegatio nešto više od hiljadu knjiga iz svoje biblioteke - objasnila je Krsmanovićeva i dodala da će se u narednom periodu organizovati izložbe posvećene značajnim događajima i ličnostima, u cilju prezentacije etničke, kulturne, jezičke i vjerske različitosti kulturnog miljea.        

 

Privlačenje čitalaca

 

Krsmanovićeva je navela da će u narednom periodu raditi i na povećanju fonda popularnih knjiga, koje čitaoce privlače da dođu u biblioteku. Njih je tokom prošle godine bilo oko 800, koristeći knjige iz odjeljenja za odrasle i djecu, zavičajnu zbirku i odjeljenje strane literature u kojoj je više od 5.000 naslova na stranim jezicima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana