Montenegristika - najmlađa grana slavistike?
Fakultet za crnogorski jezik na Cetinju upisao je ove školske godine prve studente, a početak rada ovog novog fakulteta u Crnoj Gori kritikovan je u djelu javnosti.
Pojedini stručnjaci smatraju da je fakultet nastavak "favorizovanja pogubne naučne i jezičke politike" u Crnoj Gori, te da je riječ o "nepotrebnom rasipanju novca poreskih obveznika za organizaciju kadrovski i naučno rizične institucije".
To su medijima povodom upisa prve generacije studenata na fakultet na Cetinju kazale profesorice lingvistike i crnogorske književnosti sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću Rajka Glušica i Tatjana Bečanović.
Fakultet je ovog avgusta upisao 25 studenata na prvu godinu četvorogodišnjih studija, koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.
Na fakultetu su uvjereni da "ima prostora za razvoj montenegristike" u Crnoj Gori i pored toga što u Nikšiću postoje programi za crnogorski i srpski jezik.
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik, autor crnogorskog pravopis, Adnan Čirgić odbacio je kritike kolega sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću i okarakterisao ih kao "vapaj za dugogodišnjim monopolom i ničim zasluženim privilegijama".
Povodom otvaranja fakulteta za crnogorski jezik oglasio se i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji smatra da taj potez vlade predstavlja "prekid kontinuiranog istorijskog, duhovnog, prosvjetnog i jezičkog bića Crne Gore.".
Crnogorska vkada je u junu odličila da osnuje novi fakultet uz obrazloženje da "postoji izražena potreba za nastavnim kadrom" za crnogorski jezik, koji je službeni jezik u Crnoj Gori.
U vladi su procjenili i da će "montenegristika, kao najmlađa grana slavistike, svoj budući razvoj temeljiti upravo na stručnjacima obrazovanim na novom studijskom programu".
Amfilofije: Čirgilica ubija duhovno biće Crne Gore
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije smatra da osnivanje Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju predstavlja prekid kontinuiranog istorijskog, duhovnog, prosvjetnog i jezičkog bića Crne Gore.
Amfilohije je poručio da samo treba imati u vidu da su promjene koje se događaju u crnogoskoj kulturi, jeziku i prosvjeti zasnovane na okupaciji u vrijeme Prvog svjetskog rata.
"Otvaranje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa 'čirgilicom' na Cetinju, prestonom gradu Crne Gore gdje se od vremena Crnojevića učio srpski jezik, predstavlja prekid kontinuiteta istorijskog, duhovnog, prosvetnog i jezičkog bića Crne Gore", izjavio je za podgorički dnevnik "Dan".
Kako je dodao, "protiv prava i pravde, taj po nazivu novokomponovi jezik (crnogorski jezik) uveden je nasilno u Ustav Crne Gore, a ako dolazi do takvih sudbinski radikalnih promjena, onda to treba da bude iz glave cijelog naroda".
Mitropolit crnogorsko-primorski ističe da se Crnoj Gori početkom ovog vijeka dogodio ideološki projekat vlasti.
"I to ide, razvija se, i kao što je rekao jedan dobar hrvatski filolog dolazi do prekida pamćenja da je sva naša civilizacija i desetovijekovna kultura pisana ćirilicom na srpskom jeziku. Takvo je i pitanje Fakulteta crnogorskog jezika i književnosti. On je tu, postoji sa čirgilicom, kako je ja zovem, novom azbukom koja prekida kontinuitet... Pa, neka im bude nazdravlje", poručio je Amfilohije.
Odluku da osnuje Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa sjedištem na Cetinju, Vlada Crna Gore donijela je 19. juna, nakon čega je uslijedio i upis prvih studenata.
Novi studijski program, u četvorogodišnjem trajanju, koncipiran je tako da omogući sticanje društveno opravdanih i korisnih kompetencija i univerzalnih znanja iz oblasti filologije, ali i specifičnih znanja iz domena montenegristike.
Fakultet, čije je osnivanje izazvalo podjeljeno mišljenje stručnjaka i javnosti, biće finansiran iz budžeta Crne Gore, od školarina, iz nacionalnih i međunarodnih projekata, iz prihoda od donacija, poklona i zavještanja, kao i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Prostorne, tehničke i druge uslove za osnivanje i rad novog fakulteta objezbeđuje Ministarstvo prosvjete, dok će njime upravljati Upravni odbor.
Crna Gora je, inače, posljednja od svih bivših jugoslovenskih republika normirala svoj jezik.
Za razliku od zemalja iz okruženja i šire, gdje postoji nekoliko instituta i katedri na kojima se izučava i predaje službeni jezik, u Crnoj Gori je do sada postojao samo jedan Institut za crnogorski jezik i književnost i jedan studijski program pod nazivom Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
