Laure Barna i Željke Avrić ukrstile poeziju i prozu u Laktašima i Srpcu i krunisale decenijsko prijateljstvo

Dejan Jovičić
Laure Barna i Željke Avrić ukrstile poeziju i prozu u Laktašima i Srpcu i krunisale decenijsko prijateljstvo

Srbac - Prijateljstvo iz mladosti i susret nakon tri decenije bili su presudni za srpske književnice Lauru Barna i Željku Avrić da objedine svoj književni opus u vidu zajedničkih promocija po Srbiji i Srpskoj.

Iako su ih životni putevi razdvojili, slični stavovi i pogledi na život koji se nisu mijenjali od njihovog posljednjeg susreta prije 30 godina doprinijeli su odluci da naprave svojevrsnu simbiozu poezije i proze koju su ovih dana predstavile u bibliotekama u Laktašima i Srpcu. Projekat ukrštanja poezije i proze koji je pokrenula sa Željkom Avrić do sada je bio predstavljen samo u Udruženju književnika u Beogradu, a ovo je njegov prvi izlazak van granica Srbije. Laura Barna je autorka brojnih romana, kao što su: "Crveni pesak", "Pad klavira" i "Crno telo", za koji je dobila književnu nagradu "Miroslav Dereta" 2007. godine. Napisala je i knjigu za djecu "Četiri elementa", monografiju "Devet srednjovekovnih manastira u Bosni", te knjige eseja i zbirke priča koje su zastupljene u mnogim antologijama, zbornicima i almanasima i prevođene na engleski, mađarski i poljski jezik.

Veliki dio svog stvaralaštva posvetila je Isidori Sekulić, a posebno se izdvaja romansirana biografija o čuvenoj književnici pod nazivom "Moja posljednja glavobolja", za koju je dobila nagrade "Branko Ćopić" i "Dimitrije Mitrinović" i bila u najužem izboru za NIN-ovu nagradu. U ovom romanu Barna ulazi u lik svoje junakinje bilježeći njenu ispovijest u posljednjem danu života.

- Mnogo toga me veže za Isidoru, počevši od Topčidera u Beogradu, gde sam se doselila, a gde je ona živela. Volim reći da mi ne biramo pisce i likove nego oni biraju nas, tako da mislim da je i Isidora izabrala mene za neku svoju životnu misiju - rekla je Laura.

Ona je pokrenula i vlastiti projekat "Isidora nas sluša" u saradnji sa beogradskom opštinom Savski venac i uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, organizujući brojne književne večeri u njenu čast proteklih osam godina.

Avrićeva, koja je po struci profesor srpskog jezika i književnosti, trenutno živi u Sremskoj Mitrovici, a vodi porijeklo iz Laktaša. Autorka je pet knjiga poezije i dobitnica brojnih književnih nagrada, među kojima se izdvajaju tri nagrade koje je dobijala u proteklih šest godina na književnom konkursu "Vukovi lastari" u Loznici, jednom od najstarijih u Srbiji.

- Pesma nastaje tako što sklopite poznavanje teorije književnosti sa onim što osećate i pokušavate da izrazite. Motivi za pisanje pesama su sve ono što čini čoveka iznutra ili spolja, njegova razmišljanja i osećanja, ljubav prema porodici, voljenoj osobi, prirodi, veri i Bogu - rekla je Željka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana