Kusturica: Ne dijelim mišljenje ljudi koji čine javno mnjenje u Sarajevu

Srna
Kusturica: Ne dijelim mišljenje ljudi koji čine javno mnjenje u Sarajevu

Sarajevo - Proslavljeni režiser Emir Kusturica rekao je da bi rado došao u Sarajevo ali da praktično ne dijeli mišljenje ljudi koji tamo stvaraju javno mnjenje.

"Tu postoji veliko neprijateljstvo prema Republici Srpskoj, koja je nastala iz tog vezivnog tkiva ljubavi prema mržnji, a s druge strane, ljudi koje viđam u svijetu, a koji su iz Sarajeva, oni svojim govorim i načinom izražavanja potpuno nadomješćuju moj dolazak tamo, koji bi mogao da bude fatalan. Ali i kompromisan. Čovjek ide tamo gdje ga vole, a imam osjećaj da je u toj dolini zatvorena jedna ideja o meni koja je s jedne strane nepomirljiva, s druge strane i opasna", istakao je Kusturica za N1.


Na pitanje da li je uzrok tome politika ili nešto drugo, Kusturica je rekao da pitanje neznanja određujuće u BiH.

"Ako u knjigama stoji da je Napoleon počeo u vrijeme Osmanske imperije da zavađa narode, i da su velike sile istresale svoje đubre ovdje, i da je jedan narod među drugim narodima imao najjači poklič za slobodom. 1912. su iz Hrvatske dolazili da vide prvu slobodnu balkansku slavensku državu, koja je imala poteškoće da se održi i razlog je to zašto je ušla u veliki rat.

Ako neko misli tim tragom i vjeruje da je svaki pedalj koji je na sjevernoj obali Dunava i na koji dođu Rusi opasan po njih, a drugi mali narodi se slažu s tim, postoji osnovno neslaganje oko funkcija koje su poremećene. Možda je to jedini razlog zašto su ta mišljenja neuskladiva", pojasnio je Kusturica.

Na pitanje šta je sa osjećanjima onih koji govore da je izdajnik, Kusturica je upitao - izdajnik čega i treba li da da svoj DNK?

"DNK govori da mi je porodica došla 1800. godine iz Istočne Evrope. U svojoj krvi imam 12 odsto keltske, šest odsto pirinejske i 80 odsto balkanske krvi. Prema tome, izdaja može da bude zločin koji ne zastarijeva za one koji pripadaju jednom korpusu, ali ja nemam nikakav problem sa muslimanima, imam problem sa ideologijom koju je nametnuo Alija Izetbegović, kao prototip zavađanja južnoslavenskih naroda, a koju je Napoleon započeo i koja se uspješno obavlja i danas. Favorizuje se albanski narod koji je faktor destabilizacije od Napoleona do danas", naglasio je Kusturica, upitavši kakve to ima veze sa izdajom.

On je podsjetio da se iselio iz Sarajeva 1989. i od tada se nije tamo vraćao izuzev par puta, kada je htio da pomogne jednoj ideji koja se zvala multietnička BiH, koja je propala na izborima tako što je mesar tukao Avdu Sidrana koji je govorio da je on multietnički Bošnjak.

"Pitanje je bilo da li ću da živim u Oklahomi ili na nekom grčkom ostrvu ili da se vratim ovdje i da na neki način u skladu sa mojom ideologijom stvaram ideju o filmu, o zajedničkom životu i pokušaju da se pacifikuje jedan prostor", naveo je Kusturica.

On je naveo da je to možda sve i utopija, jer ona nema snagu tržišnog, liberalnog kapitalizma, nego se samoodržava zahvaljujući toj ideji što se tu pojavljuju tipovi koji u svjetskoj kinematografiji i književnosti čine svjetski vrh.

Govoreći o tome ko je danas Napoleon, ko su Napoleoni, ako je Ivo Andrić, Kusturica je rekao da su velike sile uvijek bile fokusirane na Balkan kao granično područje.

"Ono se pomjeralo od Krajine do Drine. Međutim, rijeka Drina, u njoj mogu da se nađu rimski novci, ne samo Napoleona. Svaki pohod na istok podrazumijevao je prolazak ovde. Sarajevo, grad koji je nastao turskim nadiranjem prema Evropi, je u stvari mjesto koje je na neki način, što zbog topografije i ljudsih osjećanja prihvatilo taj orijentalni duh, i to je nešto što ja osjećam u svojoj krvi. Potoji vrsta melanholije koja struji mojim tijelom i razumijevanje koje dolazi do paradoksa na isti način", naglasio je Kusturica.

Kada se pojavi istoričar iz Turske, dođe i kaže da je Mehmed-paša Sokolović, zvani Bajo, srpskog porijekla, rekao je Kusturica, ovdje postoje naučnici koji doktoriraju u Novom Pazaru koji tvrde da je on bio musliman i da nikakve konverzije nije bilo.

On je ocijenio da je ideja o zajedničkom jeziku divna, ali to bi onda morao da bude jedan narod. "Ali ishod ideje da je religija vododelnica nacije, a ne jezik, nažalost, mogla je da se završi jednim jezikom, koji se sad cijepa na četiri-pet jezika, što je zatiranje jedne vrste kulture", istakao je Kusturica.

Na pitanje da li je moguće stvaranje nove Jugoslavije, makar u obliku carinske unije, Kusturica je rekao da nema ništa protiv toga da se ekonomije zemalja unaprijede, iako nije fanatik, i ne misli da ekonomija rješava sve probleme. "Ovdje su emocije i sentimenti na udaru i ne dozvoljavaju ljudima da žive mirnije", ocijenio je Kusturica.

Na pitanje šta misli o predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, Kusturica je rekao da misli sve najbolje. "Milorad Dodik je čovjek koji je pomogao gradnji Andrićgrada i čija energija i ekonomske soposobnosti nadilaze njegove suparnike na teritoriji BiH. Republika Srpska predstavlja zalog u kojem će jedna kultura opstati, a sve kulture treba čuvati jer one štite male narode od nestanka", istakao je Kusturica.

On je rekao da o Bakiru Izetbegoviću nema formirano mišljenje, te da ima ideju o djelovanju koje je u odnosu na njega bilo problematično, i problematično za njegov narod.

"U okviru svojih ovlaštenja, on se suprotstavlja, kao što je njegov otac mogao da da aspirin drugim narodima i stvarno stvori multietničku BiH, a ne da njegovom sinu ostavi da folira da živi u tome, a živi u potpunosti suprotno. I od početka tog rada se dešavalo ono što je meni Dobrica Ćosić rekao nakon sastanka kojeg sam organizovao, da su se on /Ćosić/ i Alija Izetbegović dogovorili o premiještanju naroda. Ako krene rat u Hrvatskoj, da se muslimani premjeste da žive sa muslimanima, a Srbi sa Srbima. Nikad tu nije bilo riječi o multietničkoj Bosni, o zajedničkom životu...", naglasio je Kusturica.

On smatra da je skrivena tendencija da jedni žive zajedno, a ovi drugi da ne budu dio toga. "Vi živite u jednom isfoliranom manevru koji na površini govori o multietničkom, a on u svojoj osnovi - čovjek koji stoji na vrhu muslimanskog naroda, nije takav. Oni bi da apsorbuju i asimiliuju, a nikako da realizuju suživot", istakao je Kusturica.

On je ocijenio da je za ovaj prostor sudbonosan dogovor između pravoslavaca i muslimana, jer je religija vododelnica nacije i izrazio nadu da će se naći način za to.

"Evo ja ću napraviti prvi potez. Uskoro će na ulazu u Andrićgradu biti postavljena bista zagrljenih, oca Makarija, brata Mehmed-paše Sokolovića i oni će zagrljeni dočekivati ljude u Andrićgradu. Nadam se da može doći do takvog pomirenja", zaključio je Kusturica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana