Ilustratorka Andrijana Vešović za “Glas Srpske”: Postojimo ako neprestano stvaramo

Ilustratorka Andrijana Vešović za “Glas Srpske”: Postojimo ako neprestano stvaramo 25.08.2018 13:16 | Milanka Mitrić

Izložba radova “IzLOŠba”, Andrijane Vešović iz Podgorice, poznate kao Zombijana Bones, biće upriličena 31. avgusta u DKC “Incel”, u okviru “BL art festivala”.

Ovo je prvo gostovanje mlade ilustratorke u Banjaluci. Tim povodom smo porazgovarali s njom.

GLAS: Ko je Zombijana Bones?

VEŠOVIĆ: Zombijana Bones je rođena kao Andrijana Vešović, obje tvrde da su ista osoba. Već šest godina aktivno izlažem radove onlajn. Započela sam crtanjem tvitova, a trenutno crtam šta poželim. Poslije crtanja tvitova uslijedili su razni timski i solo projekti, ali trenutno radim na projektu sopstvenog lijepog raspoloženja. Rodila sam se u Podgorici, probala da živim negdje drugo, ali sam odlučila da mi treba more na sat vremena od kuće. Radila sam za razne kompanije, ali na kraju završila kao frilenser, gdje opet radim za razne kompanije, ali je mnogo ljepše za mozak. Ne jedem životinje, volim mačke, lubenice i moja četiri personalna trenera.

GLAS: U čemu nalazite najviše inspiracije za svoje radove?

VEŠOVIĆ: Za to recept ne postoji. Nekad nasred ulice smislim pet radova, a nekad sjedim u studiju i proklinjem sudbinu. I dalje ne znam na koji način moj mozak radi što se tiče crteža, jer da znam, sad bih imala kuću negdje na vrh brda sa bazenom u obliku majmuna.

GLAS: Imate li svoje uzore i koga biste izdvojili kao Vaše omiljene autore?

VEŠOVIĆ: Nemam. Svi su me u jednom trenutku razočarali (to kad sam bila mala i glupa). Sad sam nekako i stara za uzore, jer niko ne živi moj život osim mene i niko ne crta moje radove osim mene. Imam brdo omiljenih ilustratora čiji sam veliki fan i to baš, ali mi nisu uzori.

GLAS: Postoji li rad za koji biste rekli da Vam je najdraži?

VEŠOVIĆ: Onaj koji ću da nacrtam za pet godina. Stari radovi su stari i tu su da gledam progres, a i teško mi je da odaberem omiljeni, jer ih ima duplo više nego što ih vidite (da, ne objavljujem sve). Kako ono kažu veliki umjetnici - sve su to moja djeca. Jesam li sad umjetnik i ja?

GLAS: Kakvo je Vaše mišljenje o položaju mladih stvaralaca na našim prostorima?

VEŠOVIĆ: Ima ih jako, jako, jako dobrih (trudim se da što više njih ubacim u moju svakodnevicu), ali ima i onih koji imaju savršen smisao, ali su lijeni. Njima samo na kraju možemo mi koji radimo 15 sati dnevno da budemo krivi. Živimo u takvom dobu da jedna slika/ilustracija/kolaž godišnje - nije dovoljno. Sve je previše brzo i ako nisi prisutan, ne postojiš.

GLAS: Koliko se cijeni ovakvo kreativno ispoljavanje i može li jedan umjetnik da živi od svog rada?

VEŠOVIĆ: Umjetnik ne može. Komercijalni umjetnik može. Recimo, ja neću da čekam da budem gladna, postanem alkoholičar, otkinem uvo, ubacim brata u dugove i tek pošto umrem mlada budem obožavana i moji radovi budu vrijedili milione. Tako da ja ne znam kako umjetnici žive, jer ja nisam, ali sam čula da se žale.

GLAS: Kakvi su Vam budući planovi?

VEŠOVIĆ: U budućnosti planiram da odem na utakmicu FK Budućnost.

O izložbi

GLAS: Šta nam možete reći o izložbi koju će banjalučka publika uskoro moći da vidi?

VEŠOVIĆ: Izložbu smo planirali i prošle godine, nego zbog obaveza nisam bila u prilici da dođem, ali eto me konačno. “IzLOŠba” je 16. po redu samostalna izložba, ali prva u Banjaluci. Kompletna izložba sastavljena je od loših “fora” koje su se desile ove godine i koje su bile toliko loše da sam morala da ih izbacim iz glave i zarazim ostatak svijeta. Vidjećete ono što ste već vidjeli na “Instagramu”, ali nemojte da vas to zavara - utisak je drugačiji od ekrana. Takođe, desiće se i aukcija radova sljedećeg dana nakon otvaranja, gdje ćemo sav prikupljen novac od prodaje izloženih radova donirati za nezbrinute kuce i mace.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica