Da je Duško živ, oštro bi nas kritikovao

Aleksandra Madžar
Da je Duško živ, oštro bi nas kritikovao

Banjaluka - Dušan Radović je živeo samo šezdeset dve godine, a nema ga već trideset godina. Iako ga nema tako dugo, njegove reči su žive, a on kao pisac nikada nije bio svežiji i aktuelniji nego sada.

Ovim riječima za "Glas Srpske" pisac za djecu i aforističar iz Beograda Aleksandar Čotrić prisjeća se neponovljivog Dušana Radovića, čije su misli, pretočene u rijeke riječi, udahnule novi život srpskoj književnosti.

Jedan od najmudrijih srpskih pisaca napustio je ovaj svijet 16. avgusta 1984. godine, a iza sebe je ostavio najveće kovčege blaga u kojima slova čuvaju srpski jezik i tradiciju.

- Niko nas više ne nasmejava i ne oraspoložuje od ovog namrgođenog hroničara naših (ne)prilika. Sa visoke osmatračnice na vrhu "Beograđanke" gledao je u budućnost. Video je dalje i više od drugih. I danas je Radović, koji se vazneo na nebo, na vrhu - srpske književnosti - istakao je Čotrić.

Najširoj publici je poznat po aforizmima kojima je budio Beograđane na talasima Radija "Studio B", koji su kasnije objavljeni u tri knjige "Beograde, dobro jutro". Na 23. sprat Palate Beograd stizao bi pješke već u pet ujutro, da bi pred mikrofonom bio tačno u 7.15 časova. Prijatelji i kolege opisivali su ga kao strastvenog pušača i zvali su ga Tmuša jer je dolazio s mrakom i bio namrgođen.

- Godinama je Duško Radović budio Beograđane komentarima, lirskim mini-esejima, osvrtima, epigramima i aforizmima. I sada bi trebalo da ih čitamo, da se ponovo probudimo - smatra Čotrić.

Malim slušaocima prvi se obratio sa "Poštovana deco", a neke od njegovih pjesama su postale hitovi za najmlađe u izvođenju Dječjeg hora "Kolibri". Među njima su "Strašan lav", "Plavi zec", "Mrak", "Šta je na kraju"...

- On je bio istinski revolucionar u našoj književnosti za decu. Blago nama što smo imali Dušana Radovića. Teško nama kako bi nas danas kritikovao i opominjao, ovakve kakvi smo. Pisao je o temama o kojima nije niko drugi, koristio je neobične reči koje je sam stvorio - podsjetio je književnik.

O pisanju je govorio i sam Radović, koji je najveći dio svog života proveo igrajući se slovima.

- Da li je lakše misliti ili pisati? Teško je, verovatno, i jedno i drugo. S tim što misliti ne morate, od mišljenja niko ne živi, a od pisanja mnogi - govorio je on.

Da se sa Radovićem u srpsku poeziju vratio duh igre, naglasio je i književnik Mihajlo Pantić.

- Ali ne bilo kakve, već igre shvaćene u njenom najdubljem, esencijalnom smislu. On sam gradio je svoje pesme upravo stalnim prevazilaženjem konvencionalnosti i očekivanosti, upornom razgradnjom stereotipa, preuveličavanjem, humornim ispadima. Posebno treba naglasiti neposustalu jezičku igru, u kojoj je sve dozvoljeno, a naročito ono što bi u drugim okolnostima i prilikama bilo izričito zabranjeno - ispričao je Pantić.

Njegovi tekstovi oživjeli su i na pozorišnim daskama, a u Dječijem pozorištu Republike Srpske u Banjaluci mališani su imali priliku da pogledaju predstavu "Život je opaka navika" u režiji Nenada Bojića.

Radović je bio i glavni urednik "Pionirskih novina", urednik Programa za decu Radio Beograda, urednik Programa za decu Televizije Beograd, urednik lista "Poletarac", novinar "Borbe" i od 1975. godine urednik "Studija B".

- Uz Radovićevo stvaralaštvo za decu odrastamo kao ljudi, uz njegovu satiru odrastamo kao narod. Kad nam ponestanu reči i misli, pouke i poruke, smeh i upitanost, nalazimo ih u njegovim tekstovima. Njegove knjige su biblija naših dana - ističe Čotrić.

Na perle svoje književne karijere nizao je najuglednije nagrade: "Neven", "Mlado pokolenje", nagrade "Zmajevih dečjih igara", priznanja "Sterijinog pozorja", "Sedmojulsku nagradu", kao i diplomu Međunarodne organizacije za dečju književnost "Hans Kristijan Andersen".

- Za sve ono što nam je ostavio, najbolje ćemo mu se odužiti tako što ćemo ga čitati i pravilno razumeti. Ako hoćemo u budućnost, moramo stalno da se vraćamo Radoviću - zaključio je Čotrić.

Ma koliko da je u svom pjesničkom zaleđu, kako je rekao Pantić,  imao paradigmatičnog J. J. Zmaja, Dušan Radović je okrenuo list u nekom svom pravcu, uspostavljajući nov model pjesničkog mišljenja.

- Taj model je, u višedecenijskom međuvremenu, postao novo zakonopravilo pisanja za decu i preosetljive, one koji se igre ni po koju cenu ne odriču. Od Zmaja, pa preko Dušana Radovića, do današnjih pesnika, to je magistralna, u velikoj meri formativna linija jednog važnog, upravo nezaobilaznog vida srpske poezije - dodao je Pantić.

Djela velikog Radovića prevedena su na sve značajnije svjetske jezike. Uvijek rado čitane su zbirke "Poštovana deco", "Smešne priče", "Pričam ti priču", "Vukova azbuka"...

Aforizmi

  • Roditelji, tucite svoju decu čim vidite da liče na vas.
  • Teško je biti dete i biti dobar.
  • Lopta je kao udavača. Ne muvaj se oko nje ako nemaš ozbiljne namere. Ako ne misliš da je uzmeš.
  • Nije uvek lako, ali je uvek lepo navijati za Partizan.
  • Pokloni su retki i jeftini. Sve ostalo je podmićivanje.
  • Da je vaša žena nešto vredela, udala bi se za nekog drugog, ne bi čekala vas.

   

Citati

  • Nema lepše slike nego videti dve glave na jednom jastuku. Lepo je čak i onda kad su se našle na jednom jastuku jer nisu imale drugi. Dobra je svaka muka koja nas povezuje i loše je svako dobro koje nas razdvoja!
  • Volite se kad niste zajedno. To je prava ljubav. Ko ume da voli samo kad je zajedno, tad ne pravi pitanje s kim je.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana