Bioskop povezao umjetnosti

Jedan posjetilac je donio stolicu, sjeo i s pažnjom počeo da gleda filmove. Ubrzo se, pored te, stvorila još jedna stolica, a potom je neko prigušio svjetla. Magija je počela.

- Moja postavka u "Galeriji 73" jeste jedna mala bioskopska predstava različitih filmova. Privrženost filmskoj umetnosti me je još kao studenta Likovne akademije pokrenula da za temu diplomskog odaberem vezu likovne umetnosti i filma, da čitam tekstove teorije filma, montaže i pojedine scenarije - rekao je Zlatko Vićentijević.  

Ovom izložbom Vićentijević je predstavio radove koje čine novi filmovi, kao i monotipije i fotografije u koncepciji. Naziv izložbe umjetnik je dao prema naslovu istoimenog filma, kao omaž Menu Reju, autoru filma "Cinépoéme" (1926), koji je inspirisao Vićentijevića za ovaj projekat.

- Moja koncepcijska zamisao datira iz vremena kada je postojala živa bioskopska beogradska scena, kada se išlo iz bioskopa u bioskop, od filma do filma, kad je centar grada vrveo od reklama i postera - kazao je Vićentijević.

Izložbu je obuhvatala serija kratkih filmova, od digitalnih animacija do realističkih formi.

- Animirani filmovi i grafike (monotipije) čine jednu celinu, jer je reč o apstraktnim sadržajima. Dva kratka filma, "Cinéma mélodie" i "Storyboars za balerinu Edgara Degaa", sa fotografijama iz filmova i nekolicinom "storyboard" crteža čine drugu celinu, jer se radi o sadržajima koji su bazirani na video-zapisu kamere - istakao je Vićentijević.

Za razliku od monotipija i animiranih filmova, koje je prepustio gledaocima da ih dožive kako žele, Vićentijević je filmovima "Cinéma mélodie" i "Storyboard", želio gledaocu da prenese nešto određeno.

- U prvom filmu, "Cinéma mélodie" želim gledaocu da dočaram, da prenesem, način na koji je Men Rej radio ovaj film, da gledaoca inspirišem da se seti Mena Reja i dadaista, jer to su filmovi kojima puno dugujemo. Film Mena Reja "Cinépoéme" je film koji se uvek može raditi, koji se uvek može nastaviti. Posebno mi je blizak kao slikaru - naglasio je Vićentijević.

Filmom "Storyboard za balerinu Edgara Degaa" Vićentijević je nastojao da pobudi na razmišljanje o djelu Edgara Degaa.

- Balerina Tamara Martinović, kao i koreografkinja Snežana Vesković-Zablaćanski, uspevaju da pokrenu balerinu sa slika Edgara Degaa. Mislim da je film srećan spoj izbora reprodukcija Degaovih slika, crteža i figurina, spoj dobrog timskog razumevanja, koreografije, ili scenografije - rekao je Vićentijević.

Men Rej i kompjuter

- Posle otvaranja izložbe vođen je jedan lep i neobavezan razgovor, o tome da li bi Men Rej koristio kompjuter, da je takav uređaj postojao tada. Verujem da bi, rekao sam. Jer kad alat ne gospodari delom, tada je kompjuter, ili gramofon na kojem će se rotirati staklena prizma, jedna te ista stvar - kazao je Zlatko Vićentijević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.