Banjaluka zaboravila Mešu Selimovića

Aleksandra Rajković
Banjaluka zaboravila Mešu Selimovića

BANjALUKA - Velikan srpske književnosti Meša Selimović, čija se stogodišnjica rođenja obilježava ove godine, u Republici Srpskoj definitivno nije dobio mjesto kakvo zaslužuje.

Jedan od rijetkih događaja koji je organizovan tim povodom je predstava "Moj brat" Nebojše Bradića u Narodnom pozorištu RS.

Predsjednik Udruženja književnika Republike Srpske Zoran Kostić kaže da Udruženje nema novca ni za preživljavanje.

- Ko može bolje baštiniti srpsku književnu klasiku u BiH od Udruženja književnika RS. Glavni razlog zbog kojeg nismo obilježili Mešin jubilej je što od Ministarstva prosvjete i kulture RS nismo dobili čak ni prostor, a ni novac za neku književnu tribinu u Banjaluci - naglasio je Kostić.

Direktor i glavni urednik Zadužbine "Petar Kočić" Banjaluka - Beograd" književnik Nikola Vukolić ističe da je u Banjaluci veliki problem objaviti djela književnih klasika.

- Na konkursima za izdavaštvo izdavači nemaju pravo da učestvuju, nego samo pojedinci. To znači da Kočić, Ćopić, Selimović, Kulenović, Dučić, Šantić, treba da ustanu iz zemlje i da traže da se njihova djela, za kojima vlada velika potražnja, objavljuju - rekao je Vukolić.

Na ovogodišnjem sajmu knjiga u Beogradu, na štandu Vlade Republike Srpske, među klasicima srpske književnosti nije bio istaknut Selimović, iako je jubilej njegovog rođenja baš ove godine.

- Klasici su kod nas zaista zapostavljeni i nemaju onaj status koji bi objektivno trebalo da im pripada. Stalno se vraćamo na tu priču, da to proizlazi iz naših skromnih i skučenih mogućnosti, pa mnoge bitne stvari iz kulture, srpski klasici i proučavanje književne baštine ostaju na marginama - smatra doktor književnosti Duško Pevulja.

On je najavio da će Filološki fakultet u Banjaluci, zajedno za Akademijom nauka i umjetnosti Republike Srpske i sa Filozofskim fakultetom iz Pala, organizovati veliki naučni skup posvećen Meši Selimoviću i Skenderu Kulenoviću. Skup će biti održan 27. novembra na Filološkom fakultetu u Banjaluci. 

- Narodna i univerzitetska biblioteka RS priredila je izložbu posvećenu Selimoviću i Kulenoviću. Akademija je objavila knjigu Rajka Petrova Noga o Skenderu Kulenoviću. Nije to zaista dovoljno, trebalo bi više pažnje i prostora, prije svega izdavačkih poduhvata i tematskih brojeva naših časopisa, kojih ima malo i neredovno izlaze - kazao je Pevulja.

Nikola Vukolić tvrdi da na sajmovima u Srpskoj, Srbiji, Hrvatskoj i Frankfurtu vlada velika potražnja za klasicima srpske književnosti, iako se oni objavljuju u malom broju.

- Sa ovakvim načinom u izdavaštvu u Republici Srpskoj nećemo doći ni do Save, a kamoli u Evropu. Nešto se mora promijeniti u kulturi Srpske. Činovnici u Ministarstvu prosvjete i kulture godinama vršljaju po kulturi. Razmišljam da kao pisac i član PEN-a uputim pismo i apel međunarodnoj javnosti da nam pomogne da razriješimo ovaj čvor - istakao je Vukolić.  

Zoran Kostić naglašava da je Udruženje književnika RS predlagalo da se ustanovi nagrada "Meša Selimović", kao i "Ivo Andrić". 

- Nikada nismo naišli na odobravanje i na podršku Ministarstva prosvjete i kulture RS. Dobili smo neko obrazloženje da Udruženje ne radi složno, pa prema tome ne vide ni razlog da im dodijele novac za te nagrade. Godinama se sve vrti ukrug i u tom slučaju stradaju ljubitelji književnosti u Srpskoj, ali i klasična srpska književnost, ona fundamentalna, koju nam tako lako otimaju u okruženju - rekao je Kostić.

On podsjeća da se Selimovićeva djela štampaju u nekoliko hiljada primjeraka u Federaciji BiH.

Čitalačka svijest

- Najveći kompliment srpskim klasicima je to da još uvijek vrlo aktivno žive u čitalačkoj svijesti. Naši klasici su više čitani od naših savremenih pisaca. Oni ne žive samo u svijesti studenata i đaka, koji to moraju da čitaju, nego i kod čitalaca koji se zanimaju za ta djela koja imaju trajnu vrijednost - rekao je Duško Pevulja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana