Istraga protiv pripadnika "carinske mafije" u Srbiji (2)

Glas Srpske
Istraga protiv pripadnika "carinske mafije" u Srbiji (2)

Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv 28 lica, koja su državu oštetila za više desetina miliona evra zbog primanja mita i zloupotrebe službenog položaja na carini i krijumčarenja

BEOGRAD - Slučaj tzv. carinske mafije u Srbiji otvoren je prije šest mjeseci hapšenjem sedam carinika, među kojima je bio i Igor Miskin iz Vojvodine, Velibor Luković iz Kraljeva, Dejan Ratković, Radomir Laban, Hranislav Radomnirović, Goran Vuković i Dejan Jugović iz Uprave carine u Beogradu. - Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala podiglo je optužnicu protiv 28 osoba zbog krivičnog djela primanja mita i zloupotrebe službenog položaja na carini i krijumčarenja. Država je, prema procjeni tužilaštva, oštećena za više desetina miliona evra ne samo na ime neplaćenog poreza i carine, već i drugim zloupotrebama. Cilj kriminalne grupe je bio da se prema određenim uvoznicima ne primijeni mjera carinskog nadzora i kontrole, kako bi se spriječilo carinjenje i plaćanje carinskih i drugih obaveza i omogući krijumčarenje akcizne robe, naftnih derivata, kao i komercijalne robe velike vrijednosti s područja Turske, Bugarske, Kine i Makedonije na teritoriji Srbije. Najčešće su za krijumčarenje korišćeni šleperi nosivosti od 15 do 30 tona kojih je, prema saznanjima tužilaštva, bilo nekoliko stotina. Za kamione s velikim količinama navedene robe, u čijoj je dokumentaciji bili naznačeno da su u tranzitu kroz Srbiju, fiktivno je prikazivano da su natovareni robom i izašli, a u stvari roba je istovarivana u Srbiji i ilegalno, bez plaćanja carine i poreza, prodavana na "crno" - rekao je nedavno Tomo Zorić, portparol u Specijalnom tužilaštvu. Jedan od načina rada kriminalne grupe bio je i uvoz tekstilnih i drugih proizvoda, najčešće iz Turske. Ta roba prevožena je preko administrativnog punkta Rudnica, s fiktivnom dokumentacijom u kojoj je naznačeno da se roba isporučuje nekom preduzeću s područja Kosova i Metohije. Po prelasku administrativnog punkta, u međuzoni Srbije i KIM, roba je alternativnim pravcima vraćana, bez prijave carinskim organima, odnosno krijumčarena u Srbiju. - Preko mreže posrednika i preprodavaca roba je ilegalno prodavana kupcima u Srbiji - naglasio je Tomo Zorić. A do kraja godine u Zrenjaninu su uhapšena još tri carinika, zbog namjernog i fiktivnog istupa robe. Nekoliko dana kasnije 23. decembra 2006. uhapšena je još jedna grupa od sedam carinika iz Vršca: Rade Munćan, Dušan Kresoja, Slatko Inđić, Zlatko Veljković, kao i Dragan Žegarac i Tomislav Bebić iz Beograda. - Vatinska grupa carinika je osumnjičena da je od aprila lažirala 26 izlazaka kamiona sa robom iz zemlje u Rumuniju. Prije davanja naloga za lažno ovjeravanje izlaska kamiona, pričalo se da je u pitanju viši državni interes, kao i da će za to biti posebno nagrađeni. U nekoliko navrata svaki carinik je davao 300 do 500 evra, što je većina carinika priznala tokom saslušanja - navedeno je u krivičnoj prijavi MUP-a. M. L. Potjernica Zlatko Inđić (38), suspendovani šef grupe za Vanredne mjere kontrole u Carinarnici Vršac, uhapšen je na graničnom prelazu u Srpskoj Crnji. I to pri pokušaju da iz Rumunije uđe u zemlju. Za Inđićem je potjernica raspisana početkom decembra, kada su pohapšeni pripadnici "vatinskog" ogranka "carinske mafije". Prva saznanja su govorila da je on, preko Vatina, prebjegao u Rumuniju 29. novembra prošle godine. Prema dosadašnjim rezultatima istrage, Inđić se sumnjiči da je šef "vatinske ekipe".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
Šta žene slave?
Šta žene slave?
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana