Vratite se rode

Vratite se rode
Milijana Latinović
17.03.2016 11:36

Plač beba u porodilištima sve se rjeđe čuje, sve manje kolijevki se godišnje zaljulja u RS, što potvrđuje sve lošija demografska slika.

Demografi upozoravaju da ni "bebi bum" koji je zabilježen proteklih mjeseci u pojedinim lokalnim zajednicama ne može spasiti situaciju, iz godine u godinu sve nas je manje.

S negativnim prirodnim priraštajem bori se većina opština i gradova u kojima je broj umrlih mnogo veći od broja rođenih. Svakodnevno slušamo priču o tome kako se mladi sve rjeđe odlučuju na zasnivanje porodice, pribjegavaju zajedničkom životu, a potomstvo ostavljaju za kasnije - za neke bolje dane tješeći se da ima vremena. A ti bolji dani, u nekim slučajevima, nikada da dođu.

Čekamo siguran posao, solidnu platu, stan, ali vrijeme ne čeka nas. Žene postaju majke tek u tridesetim godinama. Na prste se mogu izbrojati parovi koji odluče da imaju troje, četvoro ili više djece. Umjesto da dječiji smijeh ispunjava učionice, škole se zatvaraju. Osim masovne kuknjave o tome kako nas je sve manje, kako djeca treba da se rađaju, jer na mladima svijet ostaje, gotovo niko ništa konkretno ne radi.

Pitamo se ko je kriv za pad nataliteta, za to što nestaju cijeli gradovi? I dok krivce uglavnom tražimo na raznim okruglim stolovima, odgovornost nosimo svi pojedinačno, ali i lokalne zajednice, koje ne podstiču dovoljno natalitet.

Stimulativnim mjerama za povećanje nataliteta u Srpskoj najviše se bore male opštine, male po površini i broju stanovnika, ali znatno veće po svojim postupcima u odnosu na gradove sa nekoliko hiljada stanovnika.

Na pitanje o naknadama za novorođenčad, u gradovima diplomatski odgovaraju da s ciljem podsticanja nataliteta daruju prvorođenu bebu svake godine i učestvuju u pomoći prilikom vantjelesne oplodnje. Ipak, ako je suditi prema statistikama i podacima iz matičnih knjiga, rode još nisu zaboravile Banjaluku, koja još ima pozitivan prirodni priraštaj. Međutim, ne treba zaboraviti da će samo efikasnim mjerama kao što su naknade za novorođenčad, veći iznosi dječijeg i materinskog dodatka, te raznim olakšicama za porodice sa četvoro i više djece, statistika krenuti u pozitivnom smjeru.

Do tada, ostaje nam nada da ćemo jednog dana moći da kažemo "da mnogo djece našom zemljom hoda, što na majku liče il' na oca svoga, makar svako treće donijela nam roda".+++

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica