Hajka na srpski jezik

Glas Srpske
Hajka na srpski jezik

Slučajno ili namjerno, zavedeno da su djela Petra Kočića i Branka Ćopića pisana tzv. bosanskim jezikom. Podaci se unose politikanski, a ne argumentovano, rekao Ranko Risojević... Pišem srpskim jezikom, istakla Aleksandra Čvorović..

BANjA LUKA - Srpski pisac, tzv. bosanski jezik, pismo ćirilica. Ovakvu nemoguću kombinaciju uspjeli su složiti "umni" u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH sa sjedištem u Sarajevu. Naime, prilikom unošenja podataka o piscima u kataloge Kooperativnog onlajn bibliografskog sistema i servisa (Kobis), slučajno ili namjerno, zavedeno je da su djela Petra Kočića i Branka Ćopića pisana tzv. bosanskim jezikom, koji, usput budi rečeno, ne postoji ni kao ustavna kategorija, jer je u Ustavu BiH, ali i entitetskim ustavima, definisano da su službeni jezici oni kojim govore Srbi, Bošnjaci i Hrvati. U Republici Srpskoj je ovakva vijest odjeknula kao eksplozija, doduše, među nekolicinom pisaca koja je bila spremna ovakav nečuven bezobrazluk ili nesmotrenost osuditi. Književnik i direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Srpske Ranko Risojević ocijenio je da je očito da se podaci o piscima unose politikanski, a ne argumentovano. On je istakao da su predstavnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH u bazi podataka u sistemu Kobis prepravljali podatke u rubrici jezik. Sistem Kobis čine virtuelne biblioteke Slovenije, BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore. - Djela Petra Kočića i Branka Ćopića bila su prvi put zavedena 1988. godine, a podaci u rubrici jezik prepravljeni su 2004. i 2007. godine i od tada u toj rubrici piše "bosanski"- izjavio je Risojević. Među književnicima, za koje je navedeno da pišu srpski su i Aleksandra Čvorović, Slobodan Janković i Zdravko Kecman. Risojević je istakao da se kolege iz FBiH, vjerovatno, vode teritorijalnom odrednicom BiH, pa unose podatke za jezik "bosanski", zanemarujući da se u BiH govore i srpski i hrvatski jezik, što nije u redu. U Kobis podatke unosi i Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, pored Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, pa imamo kontradiktorne podatke. Knjiga "Monolog u šolji kafe" Aleksandre Čvorović, prema podacima u Kobisu, koje je unijela Nacionalna i univerzitetska biblioteka iz BiH pisana je na bosanskom jeziku, a ista knjiga po podacima koje su unijeli radnici Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske pisana je na srpskom jeziku. Aleksandra Čvorović za "Glas Srpske" je izjavila da je knjigu "Monolog u šolji kafe", kao i ostala svoja djela pisala na srpskom jeziku. Ona je rekla da je ta knjiga štampana u "Bemustu" u Sarajevu, odnosno izdata u Javnoj biblioteci "Alija Isaković" u Gradačcu u Federaciji BiH, pa pretpostavlja da je to bio razlog zašto su predstavnici biblioteke BiH stavili za odrednicu jezik, riječ "bosanski". Međutim, djelo "Zemljišna knjiga" Zdravka Kecmana štampano je u Beogradu, a isti su, za odrednicu jezik takođe napisali riječ "bosanski". Da sve bude još, nevjerovatnije, Kecmanova knjiga, kao i djelo Slobodana Jankovića "Dopodne" štampani su na pismu ćirilica, a u katalogu je ponovo jezik "bosanski". Od kada "bosanski" jezik ima pismo ćirilicu i kojim dokumentima su se vodili kada su srpskim piscima navodili jezik "bosanski" radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH juče do zaključenja ovog broja nismo uspjeli saznati. Izeta Demir, sekretarica direktora te ustanove Ismeta Ovčine, obavijestila nas je da će zvanično saopštenje novinarima o ovim, u najmanju ruku, nelogičnostima u Kobisu poslati danas. B. VELENDEČIĆ POZIV Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Ranko Risojević je izjavio da probleme treba riješiti dogovorom jezičkih stručnjaka, kako bi bibliotekari mogli provoditi te dogovore. - Bošnjački lingvisti nikada nisu htjeli da se sastanu sa srpskim i hrvatskim lingvistima i da se riješe problemi - naglasio je Risojević i pozvao Narodnu biblioteku Srbije, Maticu Srpsku i Sveučilišnu biblioteku Hrvatske da se uključe u rješavanje ovog problema. POLITIKA - Sve je to dio jedne opšte tendencije, čiji je krajnji ishod uvođenje jednog jezika tzv. bosanskog, zbog čega je, logično, tzv. bošnjački preimenovan u tzv. bosanski jezik - rekao je književnik Mirko Vuković. On je dodao da bi se to postiglo, razumije se, potrebno je srpsku književnost u BiH staviti u službu bosanskog jezika i tog novog sistema "bosanske literature". - Ćirilica, svakako, isuviše bode oči i ne može se tako lako prenebregnuti, pa je jedini logičan slijed stvari da je prihvate kao "bosansku" ćirilicu, barem u prvo vrijeme, a poslije.... - istakao je Vuković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
Šta žene slave?
Šta žene slave?
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana