Učenje poslije učenja

Učenje poslije učenja
Vedrana Kulaga
09.03.2018 15:54

Svakodnevne obaveze "razvuku" čovjeka na stotinu strana. Život većine se sveo na trku s obavezama u kojoj, prema nepisanom pravilu, uvijek nešto odgodimo ili trajno precrtamo sa spiska. Među tim precrtanim stavkama sa spiska je, po svemu sudeći, kod većine i obrazovanje.

Čovjek uči dok je živ, ali se postavlja pitanje na koji način stiče nove vještine i znanja nakon što jednom zatvori vrata škola i fakulteta. Koliko je danas onih koji se odluče da u nekom dobu steknu novo ili prošire staro znanje tako što će upisati neki kurs ili seminar?

Odgovor na to pitanje dale su statističke institucije u BiH. Podaci su pokazali da se na taj korak odlučuje manje od deset odsto ljudi uzrasta od 24 do 65 godina. Ostatak uči kod kuće, uz televizor i računar.

Većina ispitanih je rekla da su porodične obaveze kao i raspored obaveza na poslu ključni razlozi zbog koji su stali tu gdje jesu i zbog čega nisu u onoj drugoj grupi.

Drugi čest razlog su previsoki troškovi seminara i ostalih kurseva koji se ne uklapaju u mjesečni budžet većine u BiH, a dijelu stanovništva je udaljenost prepreka za učestvovanje na radionicama sa kojih mogu ponijeti razne "diplome".

Imajući u vidu cijeli taj splet okolnosti, ne treba da čudi što je većina ispitanika u anketi Agencije za statistiku BiH odgovorila da uči od članova porodice, prijatelja kao i od poslovnih partnera te s interneta.

To, s druge strane, ostavlja i određene posljedice u društvu jer tržište rada i obrazovni sistem još nisu usklađeni. To godinama stvara velike probleme jer masovno školujemo one koji najviše čekaju na birou, a nemamo onih koji nam trebaju.

Situaciju dodatno pogoršavaju i sve češći odlasci ljudi sa ovih prostora koji odlaze na Zapad da rade poslove i koje znaju i ne znaju.

Mnoge stvari treba iz korijena mijenjati u cijeloj zemlji. To je prioritet prioriteta ako oni u čijim je rukama vlast žele da ovaj dio Balkana krene nabolje, a ključni korak mora biti podizanje socijalno-ekonomskog stanja običnih građana.

Prostora za to ima, ali nema pravičnosti jer masi onih koji pričaju da nema uslova za povećanje plata mjesečno liježe po nekoliko hiljada maraka, bez naknada na kojima se nabere još poneka stotina. Nečiji minimalac.

To neće zaustaviti stalnu trku s vremenom mnogih u BiH, ali će mnogima otvoriti mogućnosti za nove vidike od koji bi i ova zemlja imala i te kako koristi.

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica