Novi visoki predstavnik Miroslav Lajčak posjetio Banju
Glas Srpske
Novi visoki predstavnik Miroslav Lajčak posjetio Banju
U predstojeće razgovore političkih lidera potrebno unijeti više razuma, a manje politikantstva, naglasio Lajčak... Za uspješan put potrebno i prihvatanje Srpske, a ne njeno negiranje, rekao Milorad Dodik
MODERAN ustav je prijeko potreban BiH, ali u ovom trenutku Dejtonski sporazum nema alternativu.
Ovakav stav iznio je juče predsjednik Republike Srpske Milan Jelić poslije razgovora sa novim visokim predstavnikom u BiH Miroslavom Lajčakom.
Jelić je istakao da Dejtonski sporazum mora biti važna pretpostavka u budućim ustavnim promjenama, koje, kako je naglasio, treba da se odvijaju u razumnom vremenskom periodu, da se ne bi usvojile ishitrene odluke koje bi mogle biti i kontraproduktivne.
Predsjednik Republike je napomenuo da reforma ustava nije politički uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, ali da je to reforma policije, koja je ispolitizovana.
- Tehnička pitanja u ovom procesu poprimila su političku konotaciju, jer je jedan dio političara iz Sarajeva želio da poentira u političkom smislu. Međutim, očekujem da političari iz Srpske daju pun doprinos rješavanju ovog pitanja i samim tim povedu BiH ka evroatlantskim integracijama - podvukao je Jelić.
On je naglasio da je na sastanku razgovarano i o Srebrenici i zaključeno da se tenzije moraju spustiti i da se sa pijetetom mora govoriti o svim žrtvama u BiH.
A da su reforma policije i ustava posebni izazovi koji stoje pred BiH i koje je potrebno što prije riješiti, potvrdio je i Miroslav Lajčak.
On je, obraćajući se novinarima, ocijenio da je reforma ustava neophodna da bi BiH postala funkcionalnija i jeftinija država.
- Treba promijeniti i trenutnu atmosferu u zemlji, jer u posljednjih godinu dana konfrontacija je dovela do izolacije i to nije nešto što je ovoj zemlji potrebno i što zaslužuje - precizirao je Lajčak i ocijenio da je u predstojeće razgovore političkih lidera na nivou BiH potrebno unijeti više razuma, a manje politikantstva.
Političarima BiH, Lajčak je poručio da "kompromis nije znak slabosti i izdaje, već da je on, upravo to da svako malo dâ, da bi na kraju svi mnogo dobili".
Sa novim visokim predstavnikom juče je razgovarao i predsjednik Vlade Srpske, Milorad Dodik, koji je konstatovao da "Srpska ima kapacitet i prihvata da svoj razvoj locira u okvirima BiH, ali da je za taj uspješan put potrebno i prihvatanje Srpske, a ne stalno njeno negiranje".
- Ne sporimo BiH i želimo da razgovaramo, ali ako neko dolazi sa pozicije "BiH bez Srpske", onda sa njim nema dijaloga i dogovora i mogućnosti bilo kakvog kompromisa. Ako se budemo bavili stereotipima iz prošlosti nikuda nećemo otići - upozorio je premijer Srpske.
Prema Dodikovim riječima, sadašnji ustav BiH je nametnut i kao dio Dejtonskog sporazuma, nema demokratski kapacitet.
- Svjesni smo da moramo da radimo na novom ustavu i da dođemo do rješenja koja će imati demokratski karakter i obezbijediti da svi budu iza tog rješenja - izjavio je Dodik.
Ponovio je spremnost da prihvati tzv. "aprilski paket" ustavnih promjena, ali i istakao da isti ne može biti polazna osnova za dalje razgovore.
Govoreći o reformi policije, Dodik je ukazao da "treba razmotriti mogućnost deblokade pregovora".
Premijer Srpske je uvjeren da će Lajčak uvažavati kapacitet domaćih institucija i da će sa stanovišta eventualnog nametanja rješenja obezbijediti dijalog, jer to može doprinijeti ukupnoj stabilizaciji prilika u BiH.
- Mislimo da OHR treba da, u dogledno vrijeme, prepusti svoja ovlašćenja i aktivnosti, pogotovo one vezane za evropske integracije lokalnim strukturama vlasti - zaključio je Dodik.
Sa visokim predstavnikom susrelo se i rukovodstvo republičkog parlamenta.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić konstatovao je da se u BiH različito gleda na visokog predstavnika "Banja Luka kao na čovjeka dobre volje, a Sarajevo kao na nekog ko će da nameće rješenja".
- Bilo bi dobro da domaći faktori pokažu da mogu da nose proces reformi na svojim leđima i da u tom slučaju mogu imati samo pomoć međunarodne zajednice - ocijenio je Radojičić.
Prvi čovjek republičkog parlamenta je izrazio želju da se u vezi sa nametnutim zakonom o Memorijalnom centru "Srebrenica-Potočari" prevaziđu pitanja koja su problematična i da se uvaže upozorenja Narodne skupštine Srpske.
Prema njegovom mišljenju reforme policije, ustava, javnog RTV sistema i javne uprave, treba ostvarivati postepeno i u okvirima realnih mogućnosti.
Na kraju posjete Banjoj Luci, Lajčak je svoju misiju u BiH nazvao misijom dobre volje, ali i upozorio da neće oklijevati da nameće rješenja, "ako to bude potrebno i ako bude dobro za BiH".
Posjetu Banjoj Luci ocijenio je korisnom i izrazio nadu da će najviši zvaničnici Srpske ostati otvoreni za razgovore do kraja njegovog mandata.
M. RADETIĆ
NAMETNUTI ZAKON
Milorad Dodik najavio je juče da će razgovarati sa predstavnicima parlamentarnih stranaka BiH o izmjenama, koje su tehničke prirode, a odnose se na nametnuti zakon o Memorijalnom centru "Srebrenica - Potočari".
- Svi zainteresovani za ovaj zakon treba da razgovaraju i iznesu primjedbe kojima bi se kasnije mijenjao, a potom i potvrdio nametnuti zakon - rekao je Dodik.
Napomenuo je da se Srpskoj treba vratiti fabriku akumulatora, koju je do sada koristila Fondacija u Potočarima, a da Vlada Srpske treba, zauzvrat, napravi adekvatan objekat koji bi poslužio Memorijalnom centru.
ODGOVOR RUSIMA
Komentarišući pismo ruskog Ministarstva spoljnih poslova, u kome se od OHR-a traži povlačenje odluke bivšeg visokog predstavnika za Memorijalni centar "Srebrenica-Potočari", Lajčak je istakao da ne ignoriše stav Moskve, kao jednog od ključnih članova Savjeta za primjenu.
- Međutim, pravna ocjena Ministarstva spoljnih poslova Rusije i OHR-a se mimoilaze i moj zadatak je da to riješim - rekao je Lajčak.
IZBJEGLICE
Potpredsjednik Republike Srpske Adil Osmanović, koji se, takođe, juče susreo sa Miroslavom Lajčakom, istakao je da aktualizovao probleme izbjegličke populacije u BiH.
- Danas imamo institucije koje se finansiraju iz budžeta Srpske, ali nemamo sprovedeni zakon u kojem stoji da administracija treba da bude popunjena u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine - izjavio je Osmanović.
Zaključio je da u primjena ovog zakona treba krenuti od Vlade Srpske, ali da bi isto trebalo uraditi i na području Federacije BiH.
