Širom Republike Srpske nezapamćena suša

Glas Srpske 21.07.2007 00:00

Noć između četvrtka i petka bila prva prava tropska noć otkako su nastupile vreline. Živa na termometru nije se spuštala ispod 20 stepeni Celzijusa, pa ni u ranim jutarnjim časovima. U nekoliko gradova na snazi redukcije u vodosnabdijevanju

VELIKA suša, nedostatak pitke vode, učestali požari... iz dana u dan zahvataju sve više mjesta u Republici Srpskoj. Kako meteorolozi najavljuju, ništa bolje neće biti ni narednih dana, jer se osvježenje očekuje tek sredinom sljedeće sedmice. Noć između četvrtka i petka bila je prva prava tropska noć otkako su nastupile vreline. Živa na termometru nije se spuštala ispod 20 stepeni Celzijusa, pa ni u ranim jutarnjim časovima. - U petak smo u Banjoj Luci u 15 časova izmjerili temperaturu od 39,3 stepena Celzijusa, a vlažnost vazduha je iznosila 31 procenat. To je veoma visok procenat vlažnosti za tako visoku temperaturu vazduha i zbog toga je subjektivni osjećaj toplote bio kao da su 42 stepena - izjavio je meteorolog Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Aleksandar Pajović. Temperature i do 40 stepeni Celzijusa u gradovima Gornjeg Podrinja počele su da suše slavine. Načelnik opštine Višegrad Miladin Milićević izdao je naredbu Javnom komunalnom preduzeću "Vodovod" o obaveznom uvođenju redukcije vode u vremenu od 23 do pet časova ujutro. Poslovođa u "Vodovodu" Nebojša Knežević rekao je da je do restrikcije u naseljima na desnoj obali Drine moralo doći zbog smanjenog dotoka u glavni rezervoar u Vučinama sa izvorišta Dobrun i zbog nenamjenskog trošenja vode za zalijevanje bašta, pranje automobila i trotoara. Slična situacija sa vodosnabdijevanjem je i u Novom Goraždu, gdje je uvedeno ograničeno korišćenje vode. Načelnik Komunalne policije u ovom gradu Tomislav Čarapić rekao je da se javljaju i komplikacije sa dotrajalom vodovodnom mrežom, čije cijevi pucaju poslije svakog uključenja vode nakon punjenja rezervoara. U Rogatici nije zvanično uvedena restrikcija vode, ali prigradska naselja Borač, Plandište i Rudo imaju vodu samo noću i rano ujutro. Rukovodilac sektora snabdijevanja vodom u ovom mjestu Radenko Janjić istakao je da se svako veče u 23 časa gase pumpe koje crpe vodu iz rezervoara Živaljevina, kako bi grad bar donekle imao vodu u toku dana. Čajniče se nalazi na nadmorskoj visini od 700 metara, pa njegovi stanovnici još nisu osjetili sušu u slavinama. Ovaj gradić se snabdijeva vodom sa tri izvorišta - iz vrela Braha, Vrelo i Katanska vrela. Jedno od najvećih izvorišta nalazi se gotovo u centru grada. Komunalno preduzeće "Cvrcka" iz Kneževa uvelo je prvi stepen redukcije u isporuci vode za piće. Prema riječima direktora Mlađana Koprene, snabdijevanje pitkom vodom otežano je u višim zonama stambenih zgrada u ulici Gavrila Principa i naseljima Ornica, Torlakovići i Ugarski put. - Dotok vode na izvorištu Cvrcka smanjen je za oko 49 odsto, a na izvorištima Veliko vrelo i Osmanovac i preko 60 odsto. Zbog toga smo prinuđeni da isključujemo pumpna postrojenja i po nekoliko sati, pa se gradski rezervoar ne može napuniti i na taj način obezbijediti normalno snabdijevanje svih naselja - rekao je Koprena. On nije mogao da precizira koliko će isključenja trajati jer to zavisi od toga koliki je dotok vode u rezervoar i koliko se vode troši. A zbog velikih vrućina potrošnja je znatno povećana. Zato iz komunalnog preduzeća apeluju da se voda racionalno troši kako bi je bilo dovoljno za sve. - Obavijestili smo građane o zabrani zalijevanja bašta, pranja tepiha i automobila. Radnici komunalnog preduzeća i komunalne policije pojačali su kontrolu poštovanja ovih zabrana i protiv svih nesavjesnih građana biće preduzimane najoštrije mjere - istakao je Koprena. Zbog visokih temperatura i sve nižeg vodostaja, u petak je obustavljeno hranjenje ribe u "Agroimpeksovom" ribnjaku na Bardači, gdje stanje postaje sve kritičnije. Temperatura vode u ovom ribnjaku u petak ujutro bila je 29 stepeni, a visina vodenog stuba je na minimumu. Kako nam je rekao tehnolog u ovom ribnjaku Pavle Vuruna, ni pet pumpi za snabdijevanje ribnjaka vodom ne mogu bitnije pomoći, jer su gotovo presušile rječice Matura i Brzaja, odakle se crpi voda. Problem predstavlja i to što je zbog havarije na 20-kilovoltnom dalekovodu van upotrebe i trafo-stanica u dolini, na koju su priključene crpne stanice ovog ribnjaka. Zbog alarmantnog stanja, radnici bacaju kreč, kako bi se u jezerima uništile organske materije koje troše kiseonik. Ukoliko ovakvo stanje potraje još nekoliko dana, bardački ribari se boje pomora ribe. U proizvodnji je svih 11 jezera, ukupne površine 570 hektara, u kojima se nalazi oko 800 tona ribe, od čega 70 odsto konzumne i 30 odsto riblje mlađi. Najkritičnije stanje je u najvećem jezeru Prevlaka, površine 160 hektara, gdje je gotovo 60 odsto površine ostalo bez vode. Ukoliko potraju suše i visoke temperature, Javno komunalno preduzeće "Bobas" iz Kotor Varoša biće primorano da uvede restrikcije vode za piće. Posljednjih dana otežano je snabdijevanje grada vodom, čemu su doprinijeli i pojedini građani, koji umjesto da štede vodu, zalijevaju bašte i dvorišta. U Modriči je od petka na snazi odluka o prvom stepenu restrikcije potrošnje vode. - Odlukom je zabranjeno korišćenje vode za zalijevanje trave, dvorišta, pranje automobila, rashlađivanje i sve ostale vidove nepotrebnog rasipanja vode. Cilj ove restrikcije je da građani štede vodu, jer ukoliko se nastavi sa dosadašnjom praksom, onda će sigurno doći do mnogo većih restrikcija i zabrana do isključenja - rekao je komunalni policajac Azem Tursić. Ukoliko se nastave nezapamćene vrućine, stupiće na snagu i drugi stepen restrikcije, koji podrazumijeva isključivanje vode korisnicima po pojedinim naseljima. Kod prvog stepena restrikcije bez vode su već pet dana brdska naselja Tarevci i Vukosavlje, a do nestanka vode dolazi i na višim spratovima u stambenim zgradama u samom centru grada. E. G. S. VATRENA STIHIJA Šumski požari na jugu Hercegovine, u opštinama Bileća i Trebinje, i u petak su bili aktivni, a plamena stihija gutala je pretežno nisko rastinje na ukupno pet lokacija. U opštini Bileća požar, koji je prije nekoliko dana izbio u rejonu sela Korita, samo je djelimično ugašen, a vatra se raširila u dva pravca, prema selima Brestice i Hodžići, gdje su i u petak gasili vatrogasci i mještani. U trebinjskoj opštini i dalje je aktivan požar u predjelu Trebinjskih brda, gdje zbog nepristupačnosti terena vatrogasci teško mogu da stignu. U petak je registrovan novi požar u predjelu Volujca, oko pet kilometara južnije od Trebinja prema Dubrovniku, a vatrogasci su tokom cijelog dana nastojali da ga lokalizuju. Šumski požar koji je izbio iznad aerodroma Ćilipi u Hrvatskoj avioni nisu uspjeli da ugase, pa je već juče stigao do graničnog pojasa sa Srpskom i Crnom Gorom. RADNO VRIJEME ZAGREB - Radnici u Hrvatskoj zbog talasa tropskih vrućina zahtijevaju od poslodavaca da reorganizuju radno vrijeme tako što bi radni dan počinjao u pet, a završavao u 11 časova, bez pauze za doručak i uz isplatu pune dnevnice. Ovaj zahtjev se posebno odnosi na radnike u brodogradnji, građevinarstvu, teškoj industriji i poljoprivredi. Poslodavci upozoravaju da bi eventualno skraćenje radnog vremena moralo biti nadoknađeno, jer kako kažu, "ne može se raditi šest, a plaćati osam sati samo zato što je vruće". KRIZA U MAKEDONIJI SKOPLjE - Makedonska vlada proglasila je juče krizno stanje zbog visokih temperatura i požara širokih razmjera. Portparol Vlade Ivica Bocevski izjavio je da krizno stanje na cijeloj teritoriji republike podrazumijeva skraćeno radno vrijeme. Državna administracija, sudovi i obdaništa radiće od sedam do 13 časova, dok je preduzećima preporučeno da rade dvokratno, od sedam do 11 i od 18 do 20 časova. Trudnice koje rade u državnim firmama oslobođene su obaveza rada. Iz Uprave za meteorologiju saopšteno je da će temperature u narednim danima u Makedoniji biti veće od 43 stepena. UTICAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POLjOPRIVREDU BANjA LUKA - Klimatske promjene koje su posljedica globalnog zagrijavanja i efekta takozvane staklene bašte već ostavljaju određene štetne posljedice u poljoprivredi i proizvodnji hrane, a ukoliko čovječanstvo u narednom periodu ne preduzme odgovarajuće mjere i aktivnosti, posljedice bi mogle da budu izuzetno teške. Ovo je naglašeno, između ostalog, u petak na konferenciji za štampu u Banjoj Luci, na kojoj su predstavnici republičkog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i Poljoprivrednog instituta u Banjoj Luci govorili o uticaju klimatskih promjena na poljoprivredu. Pomoćnik republičkog ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju - resor zaštite životne sredine Zdravko Begović rekao je da je 16. jula ove godine stupila na snagu ratifikacija Kjoto protokola od strane BiH, što, prema njegovom mišljenju, predstavlja veoma značajan datum. On je podsjetio da je aprilski susret svjetskih klimatologa u Briselu, na međuvladinom panelu o promjeni klime, pokazao da će se nastaviti zagrijavanje atmosfere i da će planeta i ljudi biti ranjiviji. I pored značajnih razlika u projekcijama budućih emisija gasova sa efektima staklene bašte u regionu južne i jugoistočne Evrope, do 2100. godine očekuje se natprosječan rast srednje godišnje temperature od tri i po do četiri stepena u odnosu na prosječnu temperaturu iz posljednje dekade proteklog vijeka. Prema pomenutom panelu, dodao je Begović, očekuje se, pored ostalog, povećan pritisak na vodne resurse, posebno u južnoj Evropi, povećan rizik klimatskih ekstrema poput olujnih i drugih nepogoda, poplava, erozija, klizišta, gubitka močvarnih područja i drugo. Osim toga, u narednim decenijama se može očekivati značajno smanjenje broja dana pod snježnim pokrivačem, smanjenje padavina, naročito u toplijem dijelu godine. - Najnepovoljniji scenariji govore da ukoliko ne bi došlo do preduzimanja mjera u skladu sa Kjoto protokolom, odnosno smanjenja emisije gasova koji daju efekat staklene bašte, deficit vode u ljetnom periodu mogao bi da se poveća do nevjerovatnih 50 odsto - rekao je Zdravko Begović. On je ujedno podsjetio da je republičko Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, uz podršku i logistiku Regionalnog centra za zaštitu životne sredine iz Budimpešte, pokrenulo izradu projekta "Uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu". Ocjenjujući ovaj projekat izuzetno važnim, predstavnik Poljoprivrednog instituta u Banjoj Luci prof. dr Vojislav Trkulja rekao je da taj dokument treba da posluži za izradu strategije i pronalaženje modela i načina da poljoprivreda u Republici Srpskoj pretrpi što manje štete usljed globalnih klimatskih promjena. Dr Trkulja je dodao da se posljedice klimatskih promjena već osjećaju kroz izuzetno visoke temperature vazduha, koje i te kako nepovoljno utiču na poljoprivrednu proizvodnju. On je pojasnio da je taj uticaj višestruk, a ogleda se, pored ostalog, kroz slabiju oplodnju kod raznih biljnih vrsta i slabiju aktivnost polena, pojavu oštećenja plodova u vidu ožegotina, a kao indirektna posljedica vreline i toplotnih udara biljke su mnogo podložnije napadu biljnih bolesti, što je već uočeno na terenu. Kao moguće mjere za smanjenje štetnih posljedica dr Trkulja navodi selekciju sorti i hibrida raznih poljoprivrednih kultura koje su tolerantne na sušu i visoke temperature, povećanje površina koje se direktno navodnjavaju i drugo. M. MILjUŠ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.