Komemorativni skup povodom stradanja Srba u Čardaku u a

Glas Srpske

U Čardaku počinjen jedan od prvih masovnih ratnih zločina u građanskom ratu u BiH...

DERVENTA - U derventskom naselju Čardak juče je održan komemorativni skup i služen parastos za 36 Srba iz ovog naselja, pobijenih na Vaskrs 1992. godine. Ovo je bio jedan od prvih masovnih ratnih zločina u građanskom ratu u BiH, koji su počinili pripadnici regularne vojske Republike Hrvatske, potpomognuti paravojnim hrvatsko-muslimanskim jedinicama iz Dervente i Broda. Jedan od preživjelih žitelja Čardaka Drago Knežević podsjetio je da se ovaj zločin dogodio na Vaskrs, prije tačno 15 godina. On je rekao da je april te 1992. godine za Srbe iz Čardaka bio "krvavi mjesec", jer je za samo jedan dan stradalo 26 žitelja ovog naselja, dok je preostalih desetoro umrlo od rana zadobijenih tokom granatiranja od strane artiljerije Hrvatske vojske. Knežević je podsjetio da je Čardak danima bio pod artiljerijskom opsadom. Žitelji ovog derventskog naselja živjeli su u podrumima, bez struje, vode i hrane, u velikom strahu, rekao je Knežević. - Obilazio nas je tadašnji UNPROFOR, ali je poslije svake njihove posjete artiljerijsko granatiranje bilo žešće - naglasio je Knežević, dodavši da je glavni napad na ovo naselje i na njegovo goloruko stanovništvo izveden na Vaskrs 1992. godine u osam časova. Nastali su pometnja i haos među seljanima. Ljudi su izlazili iz podruma i u znak predaje dizali ruke uvis, ali su ih hrvatski bojovnici hladnokrvno likvidirali. Tog dana pobijene su čitave porodice. Poslije brutalnog ulaska u Čardak, Hrvati su preživjele stanovnike srpske nacionalnosti odveli u logore, koji su se nalazili u bivšem Domu JNA u Derventi, vojnom skladištu Rabić i u školi u selu Poljari. - Razdvojili su djecu i žene od odraslih muškaraca. Žene su kasnije pustili, ali su ih prije toga silovali i maltretirali, dok su muškarci danima čamili zatvoreni u pomenutim logorima. Blagoja Đuraša su zaklali naočigled ostalih logoraša, koje su kasnije tjerali da ližu njegovu krv. Iz hrvatskih logora mnogi Srbi nisu izašli živi - svjedoči Knežević. Poslije okupacije Čardaka i protjerivanja njegovih stanovnika, hrvatski bojovnici su na kućama ostavili poruku "Čardak je mrtav!". Drago Knežević je i juče javno upitao zašto do sada još niko nije odgovarao za zločine počinjene nad Srbima iz derventskog naselja Čardak. Načelnik opštine Derventa Milorad Simić istakao je da su Srbi iz Čardak pobijeni samo zato što nisu željeli da ostave svoja ognjišta agresoru. On je dešavanja u Čardaku u aprilu 1992. godine nazvao "srpskom golgotom", a sve prisutne na jučerašnjem parastosu pozvao je da ne zaborave likove onih Srba iz Čardaka koje su Hrvati tako beskrupulozno pobili "na pravdi Boga". B. TEOFILOVIĆ PARASTOS Parastos za ubijene Srbe ispred spomenika na Čardaku služili su sveštenici Sabornog hrama Uspenja presvete Bogorodice iz Dervente. Ispred spomenika umorenim čardačkim Srbima položeni su vijenci porodica ubijenih, Skupštine opštine i Boračke organizacije Dervente, političkih partija i pojedinaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Amber alert
Amber alert
Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana