Dosije "Glasa Srpske: Maloljetnička delikvencija u RS (3)
Glas Srpske
Dosije "Glasa Srpske: Maloljetnička delikvencija u RS (3)
Pored porodične situacije, veliki uticaj na pojavu delikvencije ima sama ličnost maloljetnika, te loš odnos u školi, a u posljednje vrijeme i mediji u kojima ima mnogo nasilja
ODRASTANjE bez jednog ili oba roditelja i život u poremećenim porodičnim odnosima, osnovni su uzroci maloljetničke delikvencije, tvrde stručnjaci.
Ipak, nije malo ni onih maloljetnika koji žive u skladnim porodicama, ali su, ipak, u sukobu sa zakonom.
U Republici Srpskoj u evidencijama centara za socijalni rad i policije uglavnom se nalaze maloljetnici optuženi za krađe, razbojništva, nanošenje tjelesnih povreda.
U banjolučkom Centru za socijalni rad su rekli da maloljetni počinioci krivičnih djela uglavnom dolaze iz nepotpunih ili porodica lošeg imovinskog stanja. Obično su to dječaci između 14 i 17 godina.
- Mnogo djece raste bez očeva i to se negativno ogleda u njihovom ponašanju. Problemi naročito nastaju u doba adolescencije, kada je muškom djetetu neophodan otac u svakom smislu. Majka kao jedini roditelj ne može da iznese sve probleme normalnog odrastanja, a posebno u pubertetu - istakla je radnik na poslovima sa maloljetnim prestupnicima Snježana Vuksan.
Pored porodične situacije, rekla je Vuksanova, veliki uticaj na pojavu delikvencije ima sama ličnost maloljetnika, kao i loša situacija u školi. Vuksanova je naglasila da sve veći uticaj na ponašanje mladih imaju masovni mediji, odnosno filmovi u kojima je 90 odsto materijala nasilje.
- Za razliku od zemalja u okruženju, mi još držimo pod kontrolom problem maloljetničke delikvencije. Hrvatska i Srbija imaju daleko razrađenije sisteme zaštite u odnosu na Srpsku, ali se nose sa daleko većim problemima. U tim zemljama godinama se bore sa silovanjima, ubistvima i drugim oblicima nasilničkog ponašanja - rekla je Snježana Vuksan.
Problem maloljetničke delikvencije, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, na području Istočnog Sarajeva nije izražen. Ohrabrujući su podaci da je broj maloljetnih izvršilaca krivičnih djela na širem području grada u ovoj godini manji, što potvrđuju i zvanični podaci.
Pripadnici 13 policijskih stanica, koje djeluju u sastavu Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, u prvih pet mjeseci ove godine nisu imali puno problema oko rasvjetljavanja krivičnih djela koja su počinila maloljetna lica. Uglavnom se radi o dječacima starosne dobi od 14 do 17 godina, koji su izvršili krivična djela krađe ili teške krađe. Prisutan je i poneki slučaj razbojništva, koje se, u ovom segmentu, kvalifikuje kao najteže krivično djelo.
U policiji pretpostavljaju da motivi za izvršenje ovih krivičnih djela leže u sticanju finansijske koristi. Policija, međutim, nema mehanizama da djeluje preventivno.
- Policija djeluje nakon izvršenja krivičnog djela. Činjenica je da po školama i na javnim tribinama održimo predavanja, kojim želimo da ukažemo na moguće probleme, ali to nije dovoljno. Porodica je, prije svega, mjesto sa kojeg se djeca usmjeravaju na pravi put, a nakon nje i nadležne institucije - rekla je portparol Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo Danka Tešić.
U prijedorskom Centru za socijalni rad kažu da su maloljetni počinioci krivičnih djela u njihovoj evidenciji uglavnom iz izbjegličkih i povratničkih porodica. Socijalni radnik Rada Karajica potvrdila je da najveći broj maloljetnika živi u izbjegličkim naseljima. Podaci takođe govore da maloljetnici, koji su se, na primjer, u 2006. godini našli na evidenciji, potiču uglavnom iz potpunih porodica, a potom iz porodica u kojima živi maloljetnik sa majkom bez oca.
Karajica je dodala da su najčešći uzroci ovakvog ponašanja mladih nezaposlenost roditelja, prepuštenost omladine samima sebi, izmicanje roditeljskoj kontroli, a dio krivice snosi i društvena zajednica.
- U porastu je i nasilje u porodici. Djeca zbog toga bježe iz te zajednice i lak su plijen za grupe prestupnika. Tek kada se počini krivično djelo i kada se moljetnik nađe u policiji, roditelji uvide da postoji problem - rekla je Karajica.
Zbog porasta maloljetničke delikvencije, iz Centra za socijalni rad preporučuju da se više radi na suzbijanju ove pojave. U to bi trebalo uključiti sve institucije.
- Trebalo bi raditi sa policijom, tužilaštvom, sudom, školama, Centrom za socijalni rad i predstavnicima ostalih institucija. Već provedeni programi na ovu temu su dali vidne rezultate - rekla je Rada Karajica.
E. G. S.
PREVENTIVA
Snježana Vuksan je rekla da je preventiva jedini način da se spriječi maloljetnička delikvencija.
- Najvažnija je primarna prevencija. Na primjer, kada roditelj djeteta trećeg razreda osnovne škole uoči da je ono hiperaktivno, mora da zna da je to preduslov za nastanak poremećaja u ponašanju - objasnila je Vuksanova.
Postoji lista ponašanja koja bi mogla dovesti do poremećaja. Riječ je o dječijoj potištenosti, plačljivosti, razdražljivosti, hiperaktivnosti, nametljivosti, laganju...
- To nisu poremećaji u ponašanju, već predstavljaju indikatore koji govore da sa takvom djecom treba raditi još više - naglasila je Snježana Vuksan.
