Operacija Raduša 72 (9)

Glas Srpske
Operacija Raduša 72 (9)

Jedan od najekstremnijih hrvatskih listova "Panorama", pitajući se zašto operacija "Feniks" nije uspjela, konstatuje da oni koji skeptično gledaju na tu akciju i njene posljedice, daju pogrešne odgovore.

Vijesti o upadu 19 ustaških terorista i preduzimanju vojno-policijske akcije "Raduša 72" stizale su na kašičicu. Iz šturih i cenzurisanih informacija koje su prenosila jugoslovenska glasila nisu se mogle ni naslutiti stvarne razmjere ni efekti ove, dotad najveće, "ratne operacije" u mirnodopskom periodu, koja je trajala 37 dana. Čak i danas, osim pomenute knjige Đorđa Ličine "Dvadeseti čovjek" i svjedočenja aktivnih učenika, nisu objavljeni zvanični izvještaji o akciji "Raduša 72". Zato sa velikom rezervom treba uzeti autentičnost dokumenta pod nazivom "Analize akcije Raduša 72", koji je 1996. godine objavljen u hrvatskoj štampi. Prema tom dokumentu, u obračunu sa ubačenom ustaškim teroristima jugoslovenske vlasti angažovale su 18 hiljada vojnika (?!). Dalje se navodi da su "po ubacivanju u zemlju diverzanti pokazali odlučnost, energičnost, drskost i upornost u izvršavanju dobijenih zadataka... Očekivali su da će svuda biti prihvaćeni, te da će svojom prisutnošću i propagandnim efektima brzo omasoviti pokret". Citirajući dijelove iz tog dokumenta hrvatska štampa je citirala dijelove priznanja Generalštaba bivše JNA koje glasi: "Naši gubici u ovoj akciji negativno su uticali na odlučnost i aktivnost jednog dijela naših jedinica, pa je primjetno izbjegavanje direktnih sukoba s diverzantima." Tada su, međutim, citirane i informacije koje je objavljivala "režimska propaganda", među koje je ubrojan i zagrebački "Vjesnik". Ovaj list je u broju od 25. jula 1972. godine, nakon kraha "Bugojanske grupe", konstatovao da se radilo o "šačici očajnika". Različita tumačenja Tek kasnije su napisani brojni novinski feljtoni i snimljeni filmovi o akciji "Raduša 72". U zagrebačkoj "Panorami" od 15. jula 1996. godine navodi se da su se poslije "ostvarenja državne nezavisnosti u Hrvatskoj pojavile različite interpretacije akcije "'Feniks'". U nekim novinskim analizama upozorava se na podatak da je dolazak grupe iskorišćen za upozorenje na "stalnu opasnost od ustaša", i da je čudno što su u borbu umjesto specijalaca "poslati amateri iz teritorijalne obrane". "Tokom vojno-policijske akcije poginulo je 13 za borbu nespremnih ljudi, a pokazalo se da narod nije bio spreman na dizanje revolucije." Zašto operacija "Feniks" nije uspjela, pita "Panorama", jedan od najekstremnijih hrvatskih listova, i potom konstatuje da oni koji skeptično gledaju na cijelu akciju i njene posljedice, daju pogrešne odgovore kako "Bugojanska grupa" nije mogla uspjeti jer "ne samo da je od početka bila pod kontrolom Udbe već je tu akciju Udba i organizirala". Cijela akcija je, po tim mišljenjima, "u ideji i realizaciji najviše koristila Udbi". - Kritičari dalje naglašavaju da svjetska glasila gotovo da i nisu zabilježili ovaj događaj, pa se tako nije postiglo ni to da se barem piše o pravednoj borbi Hrvata za samostalnu državu. U nekim hrvatskim emigrantskim krugovima i listovima, koji su naglašavali neprihvatljivost i kontraproduktivnost terorizma u borbi za političke ciljeve, Jakša Kušan naglašava da je sam "tajming" akcije bio katastrofalan. Ivo Rojnica u "Hrvatskoj reviji" piše: "Moramo se kod toga pitati: kakva je korist za Hrvatsku od ovih i sličnih žrtava?" - citira novinar "Panorame" izrečene ocjene i reagovanja na stvarne domete akcije "Feniks". Na kraju osvrta u listu "Panorama" novinar postavlja i jedno interesantno pitanje: "Šta Hrvatska danas može 'Bugojancima' učiniti na spomen?" - Hrvatski Sabor ne može nikog od njih izabrati za premijera, kao što je izraelski Kneset suvereno izabrao Menahema Begina, ne bojeći se Londona koji ga je proglasio teroristom. Ipak, činilo se da hrvatski Sabor može donijeti jednu deklaraciju. Međutim, kad je na saborskom zasjedanju, 1996. godine, zastupnik Gabelica predložio svoju deklaraciju, Nikola Štedul (jedan od ustaških emigranata) zapisao je: "Gotovo svi su prestrašeno gledali, a neki su se suprotstavili jadnim primjedbama kako tobože nije na Saboru da donosi ocjene o povijesnim događajima. Pa ko je od Sabora mjerodavniji?" Već smo pominjali zastupnika Gabelicu, čija deklaracija o "Bugojancima" nije naišla na podršku u Hrvatskom saboru, koji je na to odgovorio ako je Sabor rehabilitovao Hebranga, zašto ne bi mogao i "Bugojansku grupu". Na pitanje novinara zašto je predložio Deklaraciju o "Bugojanskoj grupi", Gabelica kaže da je time prihvatio samo ideju Mate Čavara na Saboru, jer je ta grupa pokušala i u okolini Bugojna podići ustanak za hrvatsku državnu nezavisnost. - Taj se ustanak nije razvio, jer su protagonisti tog pokušaja bili onemogućeni. A pokušaj ustanka nije uspio zato što "Bugojanska grupa", nije unaprijed obavila potrebne pripreme. Narod se ne može tek tako dignuti na ustanak. Ali, bugojanski mučenici su došli s jasnim političkim programom i ciljem. Njihova žrtva je plemenita, što je vrijedno deklaracije hrvatskoga Sabora. Njihov pokušaj podsjeća na ono što su činile japanske kamikaze, koje su također išle svjesno u smrt, vođene višom idejom. Uporni Gabelica Uostalom, Sabor je već napravio presedan u slučaju Andrije Hebranga, pa može to učiniti i sada. Isto tako, Sabor je osnovao Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Dakle, ako je Sabor donio Deklaraciju o Hebrangu i ako ima tu Komisiju, onda može donijeti i deklaraciju o pokušaju ustanka za hrvatsku državnu nezavisnost - uporan je Gabelica. Međutim, odmah prilikom podnošenja ovog prijedloga pojedini zastupnici su se javno usprotivili deklaraciji i upozorili da bi donošenje takvog dokumenta, kojim se rehabilituje teroristička grupa i pokušaji da oružanom borbom sruši tada međunarodno priznatu državu, štetilo interesima Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Na to je Gabelica podsjetio kako PLO (Palestinska oslobodilačka organizacija) Jasera Arafata koristi terorističke metode borbe, ali je "Arafat sve vrijeme bio priznati međunarodno-politički faktor". - Jugoslavija je bila nasilna tvorevina koju hrvatski narod nikada nije prihvatio. Bugojanski borci su povrijedili poredak te nelegitimne Jugoslavije koja nije dopuštala nikakav oblik političke borbe protiv komunizma, pa im nije preostalo ništa do oružane borbe - smatra Ivan Gabelica. (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Amber alert
Amber alert
Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana