Zašto ne podjela Kosmeta?

Glas Srpske
Zašto ne podjela Kosmeta?

Urednik uglednog francuskog glasila smatra da srpski zvaničnici neće pomenuti njegovu hipotezu o podjeli, jer bi to bilo direktno priznavanje nezavisnosti južne srpske pokrajine

DA li je za status Kosmeta moguće neko drugo rješenje, sem Ahtisarijevog plana, poput "prilagođavanja" granica, na primjer, kojim bi sjeverni dio Kosmeta bio pripojen Srbiji? - to je pitanje koje je juče postavio urednik Spoljnopolitičke redakcije pariskog "Monda" Danijel Verne u tekstu naslovljenom "Cijena Kosova". - Nijedan zvaničnik iz Beograda neće, međutim, pomenuti tu hipotezu, jer bi to bilo ravno priznavanju mogućnosti da Kosovo bude nezavisno", ističe Verne, dodajući da baš zbog toga ideja o podjeli pokrajine "može doći samo od međunarodne zajednice koja, zasad, odbacuje takvo rješenje". Podjela bi, međutim, bila dobro rješenje, po mišljenju urednika "Monda" - "zato što bi time bila konačno stavljena tačka na fikciju o mogućnosti multietničkog saživota" na Kosmetu. Analizirajući moguće motive Rusije da nastavi da podržava Srbiju, Verne kaže da "prijetnjom veta (u Savjetu bezbjednosti UN), Rusija ima kartu koju neće ispustiti bez neke protivusluge". "Pitanje je samo koja protivusluga bi mogla biti u pitanju", rekao je urednik "Monda" i odmah precizirao: "Cijena ruske podrške Srbima je saradnja Beograda u proširenju mreže Gazproma na srednju Evropu". No, dodaje Verne, odustajanje Rusije od veta ima cijenu i za SAD i Evropsku uniju. Putinov argument da bi nezavisnost Kosmeta stvorila opasan presedan i za njega (Čečenija) i za Zapad (Abhazija, Pridnjestrovlje) vara, jer "šef Kremlja ima drugih briga". "Putin vodi rovovsku borbu sa cijelim Zapadom radi smanjenja klasičnih vojnih snaga u Evropi, a cilj mu je revizija istanbulskog sporazuma iz 1999. godine. Od samih Evropljana, pak, Putin želi ustupke kako bi Rusija dobila dominantno mjesto u snabdijevanju energijom", napisao je Verne. Cijena ruskog veta je i da Vašington odustane od ulaska Gruzije u NATO, jer bi, ulaskom te bivše sovjetske republike u Alijansu, Rusija praktično bila opkoljena članicama tog vojnog saveza. "Za sada, Amerikanci i Evropljani su, čini se, utoliko manje spremni na ustupke Moskvi, što ruski zahtjevi nisu nikada jasno formulisani", piše "Mond". Pariski dnevnik, istovremeno, konstatuje da se, kad je riječ o Kosmetu, SAD i Evropska unija nalaze u posve različitom položaju. Amerika SAD mogu da, bez velikih posljedica po sebe, jednostrano priznaju nezavisnost Kosmeta, ali to nije slučaj sa, ionako već podijeljenim Evropljanima, piše urednik "Monda" i zaključuje: "Evropa bi se našla u teškom položaju, ako bi priznala Kosovo bez rezolucije UN zato što, u tom slučaju, prisustvo njenih snaga na terenu i njena misija 'nadziranja' kosovskog suvereniteta ne bi imala nikakvu legalnu osnovu", istakao je urednik "Monda". Rusija BEOGRAD - Ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Aleksejev rekao je juče da Rusija ima svoje principijelne stavove u vezi sa Kosovom i Metohijom i da je spremna da ih brani, javila je Srna. On je ocijenio da je pogrešna izjava Kristine Galjak, portparola visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Havijera Solane, da će Unija donijeti rješenje za Kosmet ako Rusija uporno bude ponavljala "ne". Aleksejev je dodao da to nije jezik kojim ljudi mogu da pričaju sa Rusijom. "To nisu stavovi EU, nego izjava jednog čovjeka", rekao je Aleksejev novinarima nakon što mu je delegacija Socijalističke partije Srbije uručila pola miliona potpisa građana za očuvanje Kosmeta u sastavu Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
Šta žene slave?
Šta žene slave?
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana