Plata za nepun ceker

Glas Srpske 19.09.2007 00:00

Zavod za statistiku izračunao da je korpa sa 65 vrsta namirnica u avgustu koštala nepunih 485 maraka... Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa za isti mjesec - hiljadu maraka i 73 feninga

TROŠKOVI života sve su viši, a plate tapkaju u mjestu i jedva da mogu napuniti frižider bilo kojoj porodici u Republici Srpskoj. Ovakav zaključak proizilazi iz redovnih mjesečnih analiza o troškovima života koje redovno dostavlja republički Zavod za statistiku, kao i Saveza sindikata koji se odskoro počeo baviti računicom koliko novca treba platiti za potrošačku korpe od koje bi se ljudi dobro najeli i obukli. Prema saopštenju republičkog Saveza sindikata, Zavod za statistiku je izračunao da je korpa u kojoj se nalazi 65 vrsta namirnica potrebnih za život četvoročlane porodice u Srpskoj u avgustu ove godine koštala 484,97 maraka. Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa za isti mjesec koštala je - hiljadu maraka i 73 feninga pride, što je dvostruko više u odnosu na statistiku. U ovoj korpi, u koju se pored hrane računaju i sapun, šampon, pasta za zube i ostala sredstva za higijenu, zatim struja, kirija, kafa, cigarete, alkoholna pića i drugo, što svakom prosječnom čovjeku treba u svakodnevnom životu. Kako je došlo do ovolike disproporcije u računici statističke i sindikalne potrošačke korpe ili čiji digitron nije dobar u sabiranju? Na ovo pitanje direktor Zavoda za statistiku Slavko Šobot odgovorio je našem listu da u Srpskoj ne postoji institut "potrošačke korpe", tako da se ovaj zavod isključivo bavi redovnom mjesečnom analizom troškova života i tom prilikom stručnjaci, na osnovu odgovarajućih parametara, računaju koliko je potrebno novca za plaćanje troškova hrane koji su potrebni u domaćinstvu. - Sindikat računa sve što smatra da je potrebno, ali Zavod za statistiku je jedina ustanova u Srpskoj koja pravi redovne analize i kvalifikovani smo za to. U Sindikatu su možda u pravu kada kažu da je za život potrebno dvostruko više novca, ali tek kada izračunamo indeks troškova života za prošlu i pretprošlu godinu, Zavod za statistiku imaće konkretan stav o skupoći i potrebama - rekao je Šobot. On je još dodao da se analiza troškova života radi isto kao u svim naprednim evropskim zemljama. Zavod za statistiku ne griješi u računici i to rade školovani ljudi. Prema saopštenju Saveza sindikata, do ovolike razlike u izračunavanju vrijednosti između statističke i sindikalne potrošačke korpe došlo je zato što je sindikat računao troškove života po uzoru na zemlje u okruženju, tako da su uzeti u obzir svi proizvodi bez kojih je život u sadašnje vrijeme nezamisliv. U Sindikatu su svjesni da prosječna plata, koja u Srpskoj iznosi 540 maraka, jedva može da pokrije polovinu troškova potrošačke korpe, te da je zbog toga za radnike ohrabrujuća vijest da će najniža plata uskoro biti povećana na 250 maraka. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Saveza sindikata Ranka Mišić najavili su za 24. septembar da će sa asocijacijama poslodavaca, najvjerovatnije, potpisati povećanje najniže plate sa sadašnjih 205 na 250 maraka. Iako to, kako su Dodik i Mišićeva ocijenili, ni izbliza nije dovoljno za plaćanje sve skupljih troškova života, ipak bi povećanje plata uticalo na poboljšanje životnog standarda svih građana u Republici Srpskoj. M. MILUNOVIĆ FINANSIJE U Savezu sindikata ubijeđeni su da samo malobrojni radnici mogu mjesečno da zarade platu od koje mogu napuniti "sindikalnu potrošačku korpu" od hiljadu maraka. U odabrane radnike, koji imaju solidan životni standard, u Sindikatu su naveli zaposlene u sektoru finansija, koji zarađuju više od hiljadu maraka, dok je ista korpa nedostižna za one u ugostiteljstvu, industriji, građevinarstvu, trgovini, prosvjeti, policiji...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.