Reagovanja na godišnjicu egzodusa krajiških Srba

Glas Srpske 06.08.2007 00:00

Ona, kao tužna rijeka ide neprekidno od Martinbroda i drugih mjesta, prelazeći preko bespuća Bosne i stižući do ovih i drugih krajeva, rekao vladika Amfilohije

PREDSJEDNIK Vlade Srbije, Vojislav Koštunica, izjavio je u subotu, povodom godišnjice "Oluje", da srpski narod nikada neće zaboraviti stravično etničko čišćenje, u kojem je prije 12 godina protjeran i sa svojih ognjišta iskorijenjen cio jedan narod - Srbi Krajišnici. - Najduža kolona prognanih, koju je Evropa vidjela poslije Drugog svjetskog rata, zauvijek će ostati svjedočanstvo o porazu svih onih, kojih su počinili ovaj zločin, i koji su za njega odgovorni - prenijela je Srna Koštuničine riječi. Premijer Srbije je naveo da je tokom cijelog prošlog vijeka počinjeno bezbroj zločina nad srpskim narodom i da se mora učiniti sve da nijedna nevina žrtva nikada ne bude zaboravljena i da se tako nešto nikada više ne ponovi. Vojislav Koštunica je prisustvovao pomenu stradalima u vojno-policijskoj akciji "Oluja", koji je u crkvi Svetog Marka u Beogradu služio vladika Amfilohije. Obraćajući se prisutnima, vladika Amfilohije je rekao da se prije 12 godina "u kninsko-dalmatinskom i krajiškom pogromu i progonu sa vjekovnih ognjišta dogodilo veliko i strašno stradanje jednog naroda pred licem čitavog svijeta". - Zborimo dvanaestogodišnji pomen onima koji su tuženi za etničko čišćenje, a koji su u desecima hiljada očišćeni u našem vremenu sa svojih ognjišta. Neki od njih su poklani i pobijeni i ušli su u carstvo nebesko, a drugi i danas, poslije 12 godina, žive u progonstvu i nemogućnosti da se vrate svojim razorenim domovima i ognjištima - rekao je vladika Amfilohije, a prenijela Srna. Vladika je istakao da "strašna povorka iz avgusta 1995. godine i danas stoji pred našim očima". - Ona, kao tužna rijeka ide neprekidno od Martinbroda i drugih mjesta, prelazeći preko bespuća Bosne i stižući do ovih i drugih krajeva - naglasio je ovaj crkveni velikodostojnik. Zajednica Srba u Hrvatskoj upozorila je da "Oluja" traži ozbiljan istorijski odgovor, a ne mitski diskurs, te da legitimnost ove akcije ne opravdava zločine, odnosno ubistva velikog broja civila i razaranje na hiljade stambenih i privrednih objekata. "Srbi u Hrvatskoj vrlo teško ostvaruju svoja manjinska prava, a država nema adekvatan odgovor na probleme, koji opterećuju proces povratka izbjeglica", prenijela je Srna saopštenje Zajednice Srba u Hrvatskoj. U njemu je istaknuto da se, od ukupno 250 hiljada srpskih izbjeglica, u Hrvatsku do sada vratilo njih 55 hiljada, zato što država nije obezbijedila uslove za održivi povratak. U saopštenju je ukazano na činjenicu da Srbi povratnici nemaju jednake mogućnosti za zapošljavanje u javnim službama i državnim tijelima, da je bezbjednosna situacija na područjima povratka loša, kao i da su etnički motivisani napadi na Srbe česti, bez jasne i nedvosmislene osude javnosti. "Sve to događa se u vrijeme kada politički predstavnici Srba u Hrvatskoj koaliraju s vladajućim HDZ-om i učestvuju u izvršnoj vlasti posredstvom brojnih sekretara i pomoćnika ministara", navelo je ovo udruženje. Njegovi članovi optužili su Samostalnu demokratsku srpsku stranku i njene lidere - Milorada Pupovca i Vojislava Stanimirovića - da nemaju adekvatan odgovor na ovakav ponižavajući i obespravljen položaj Srba. Srbi izbjegli iz Hrvatske zatražili su na subotnjem protestnom okupljanju u Beogradu, koje su organizovali povodom godišnjice "Oluje", da im hrvatske vlasti vrate sva prava, koja su im oduzeta devedesetih godina prošlog vijeka. Srna je prenijela da u pismu, koje će uputiti Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Evropskoj uniji, OEBS-u, te hrvatskom Saboru, predsjedniku i premijeru, Srbi zahtijevaju da im u Ustavu Hrvatske bude vraćen status konstitutivnog naroda, da se onemogući njihova diskriminacija i da hrvatska država poštuje potpisane sporazume, koji se odnose na povratak i rješavanje pitanja izbjeglih. U istom pismu zatraženo je da za Srbe budu uspostavljene pune nacionalne, ekonomske, vjerske i lične slobode, i da prestane hapšenje pripadnika srpskog naroda. Izbjegli Srbi zatražili su vraćanje imovine i oduzetih stanarskih prava, pozivajući hrvatske vlasti da prekinu sa neiskrenim pozivima za povratak, kojeg ne može biti ako nije održiv. Protest ispred hrvatske ambasade u Beogradu organizovala je Koordinacija udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske. Oko 200 Srba, okupljenih na protestu, nosilo je veliki transparent sa imenima nestalih sunarodnika u Hrvatskoj i napisom "Hrvatska još uvijek krije 2.650 ubijenih Krajišnika". Srpska radikalna stranka pozvala je državne organe u Srbiji da podignu tužbu protiv Hrvatske zbog genocida i ratnih zločina nad srpskim narodom. Srpski radikali zahtijevaju i da, kako je navedeno u njihovom prekjučerašnjem saopštenju, nadležni državni organi priznaju "legitimitet i legalitet Vlade Republike Srpske Krajine u izgnanstvu, kao i da se jasno suprotstave lažima Nezavisne Države Hrvatske i njihove propagandne mašinerije". "Srbija ne smije i nema pravo da zaboravi zločine hrvatske vojske nad srpskim narodom, a krivci i odgovorni u Hrvatskoj državi moraju da znaju da će za svoje državne zločine protiv srpskog naroda kad-tad morati da odgovaraju", navedeno je u pomenutom saopštenju, koje je prenijela Srna. "DAN POBJEDE" Dok su Srbi iz Hrvatske 4. avgust obilježili kao dan progona iz ove zemlje prije 12 godina, hrvatski zvaničnici su početak vojne akcije "Oluja" obilježili kao "dan pobjede". U ime hrvatskog Sabora, počast stradalima u proteklom ratu polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na spomeniku poginulim pripadnicima hrvatskih snaga u Vukovaru odala je delegacija, koju je predvodio poslanik, Petar Mlinarić. PRAVDA Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" upozorio je da ni 12 godina poslije progona Srba iz Republike Srpske Krajine niko nije odgovarao za zločine, koji su počinjeni prije i poslije akcije "Oluja". Direktor ovog Centra, Savo Štrbac, rekao je da je pravda ostala nijema i pored činjenica da su se dogodili stravični zločini, kao i da je agresija počinjena na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, koje su bile pod zaštitom Ujedinjenih nacija. - Da apsurd bude još veći, Haški tribunal podigao je teške optužnice protiv tadašnjih vojnih i političkih čelnika Hrvatske, dok je u ovoj zemlji i dalje na snazi "deklaracija o Oluji". U tom dokumentu je navedeno da je "vojno-redarstvena akcija sprovedena uz poštovanje svih odredbi međunarodnog ratnog, humanitarnog i civilnog prava" i da je riječ o "međunarodnoj, pravno legitimnoj savezničkoj antiterorističkoj akciji" - naglasio je Savo Štrbac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.