Korijeni genocida (4)

Glas Srpske
Korijeni genocida (4)

Današnja Topola i Mahovljani kod Banje Luke, Novo Selo kod Bijeljine i druga mjesta s plodnim zemljištem bila su katoličke agrarne kolonije doseljenih njemačkih seljaka i tirolskih Italijana.

(Austrijska zvjerstva u Srbiji u Prvom svjetskom ratu) Odmah nakon okupacije BiH 1878. počelo je stvaranje katoličkih agrarnih kolonija u Bosni. Sve su bile smeštene na plodnom zemljištu severne Bosne. Do 1914. bilo ih je stvoreno 24, a prva je uspostavljena doseljavanjem nemačkih seljaka kod Banje Luke i bila nazvana Vindhorst (Njindhorst, današnja Topola). Odmah do nje je stvorena kolonija italijanskih seljaka iz austrijskog Tirola - Mahovljani, na zemljištu današnjeg aerodroma. Bilo je zamišljeno da se uz reku Drinu stvori celi lanac agrarnih naselja Nemaca. Najznačajnije je bilo "Franz Josephs Feld", današnje Novo Selo kod Bijeljine. Ove su se kolonije počele ukidati Hitlerovom odlukom da ih nakon izgubljenog Staljingrada preseljava u područje Poznanja. Istoričari su izračunali da je u BiH, nakon okupacije do 1918, bilo useljeno 240.000 katoličkih stanovnika. Oni koji su preostali - su se kroatizovali. To nije bila jedina ustanova da habzburške vlasti učine kraj demografskom prvenstvu Srba u BiH. U svim popisima stanovništva su sačinjavali relativnu većinu 43-44 odsto. Sa nacionalnim istomišljenicima katolika i muslimana imali su apsolutnu većinu. Nacionalizacija po religiji Proces kroatizacije katolika u BiH do 1918. još istorijski nije bio okončan. To je generacija književnika Ive Andrića, koja se od ranog detinjstva smatrala srpskom. Kada je mladi Stjepan Radić, vođa glavne hrvatske nacionalne partije iza 1918-1890, posetio grad Mostar, od 3.353 katolika u gradu od 14.370 stanovnika, samo 250 su se smatrali nacionalno opredeljenim Hrvatima. U razgovoru sa jednim muslimanskim seljakom, koga naziva Turčinom, čuo je da bi se musliman rađe "volio crnogorske krvi napiti, nego Meku ugledati". Taj procenat od 250 opredeljenih Hrvata od 3.353 katolika (13,5 odsto) je merilo za istorijsku demografiju izračunavanja opšteg procenta kroatizacije katolika Bosne, Hercegovine, Slavonije i Dalmacije. U Dalmaciji i Slavoniji je bio viši jer je ranije počeo. Radić je žalio što se stanovništvo nacionalizuje po religiji i proročki strahovao da će se to završiti istrebljivanjem. Nemački doseljenici u BiH su počeli da vrše značajnu ulogu u razvoju pokrajina. U kulturnom pogledu je najznačajniji od njih teolog i katolički ideolog Johan (ili Hans) Merz. Danas je poznat po kroatizovanom nazivu kao Ivan Merc. Bio je poreklom od doseljenika u Vindhorst. (Jedan katolički istoričar Banje Luke smatra da je Merc bio posinak u katoličkoj porodici, jevrejskog porekla.) Merc je postao ideolog katoličkog političkog pokreta Hrvata. Vodio je katoličke omladinske organizacije, a iza 1929. stvorio veliko i uticajno društvo "Križara". Po političkoj i društvenoj ideologiji su se utopili u hrvatski fašizam. Obrazovan u Parizu, i danas se smatra najvećim hrvatskim katoličkim misliocem. Ideja o neophodnosti da se učini kraj srpskoj etničkoj većini u BiH je aktivno i najviše vršila habzburška vlada. Od 1882. do 1903. je bila proglašena "bosanska nacija". Nije se održala, jer su je sve tri verske strane odbacile. Muslimani će je obnoviti tek 1993, kad su pod američkim pritiskom napustili tada zvaničan etnički naziv muslimana. Muslimani BiH su od 1868. do 1993. devet puta menjali etnički naziv svoje zajednice. Sporazumom sa srpskim vođima 1901-1902. su bili prihvatili program da su muslimani etnički Srbi, jezik i pismo srpski, a doseljene katolike iseliti iz pokrajine. Najznačajniji pokušaj radikalnog demografskog suzbijanja Srba je preduzet u ratu 1914. Sve su pokrajine u habzburškoj državi imale svoje pokrajinske vojske, kao "Honved" u Mađarskoj, ili "Domobrani" u Hrvatskoj. Zbog straha da bi tom pokrajinskom vojskom komandovali srpski oficiri, sa srpskim jezikom i pismom, BiH je nakon uvođenja ustava 1910. dobila dobrovoljačke "Schutz Gorps", sastavljene od katoličkih i muslimanskih dobrovoljaca. Predominantno su bili muslimanski u svojoj nošnji. Ideja je starija od 1910. Rat protiv Srbije je strateški razrađivan u habzburškoj vojsci od 1906. Tada je uzeto pravilo da napad na Srbiju mora uslediti preko reke Drine, a ne sa severa preko Save i Dunava, kako su svi ratovi u istoriji vođeni. Istočna Bosna i zapadna Srbija preko kojih se priprema habzburški vojni pohod nakon 1906. - je brdovit teren. Ima samo jednu transportnu liniju uskotračne železnice, kroz brda i tunele. Kad je u prvim bitkama rata 1914. habzburška vojska izgubila odlučujuće bitke u zapadnoj Srbiji i prepustila područje do Sarajeva srpskoj i crnogorskoj vojsci, general koji je izgubio tu strategiju je u memoarima objasnio da su razlozi za taj poraz bili politički. Vlada je nameravala da, zajedno sa invazijom Srbije, iseljava srpsko stanovništvo iz Podrinja u istočnoj Bosni. U uputstvima za rat Schutz Korps formaciji je izričito naređeno da se zajedno sa potiskivanjem srpske vojske potiskuje i srpsko stanovništvo. Nekoliko hiljada porodica pravoslavnih Srba je proterano u Srbiju. Austrijski rani fašizam Početkom rata 1914. Austro-Ugarska je u BiH počela sa praksom koja se treba smatrati ranom istorijom fašizma 1941. Odmah su stvoreni koncentracioni logori za sumnjive Srbe. U evropskoj istoriji nisu postojali do toga vremena. Prvi put su ih počeli stvarati Englezi u ratu sa Burima u Južnoj Africi 1903. U isto vreme je preduzeta politika suzbijanja pravoslavnih Srba na celom području BiH. Prvi veliki masakr, koji bi se mogao smatrati da otkriva genocidne namere, desio se u selu Čelebići u Podrinju u oktobru 1914. kada su bez suđenja streljana 84 srpska seljaka. Lokalni funkcioner Tanović koji je to uradio u hercegovačkom Avtovcu, gde je 1914. streljao bez suđenja 37 srpskih talaca, doživeo je da je njegov sin vodio masakr u fašističkoj Hrvatskoj 1941. i zbog toga od komunista kasnije bio streljan. (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Amber alert
Amber alert
Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana