Muke raseljenih

Muke raseljenih
Svjetlana Šurlan
16.12.2017 11:34

Skoro 100.000 ljudi i dalje je raseljeno širom BiH, iako su od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prošle 22 godine.

Problemi sa kojima se i dan-danas susreću kako raseljeni tako i oni koji su uspjeli da se vrate nisu mali.

Iako su raseljeni i povratnici kategorije na kojima političari već godinama kupe poene, za njih rješenja stižu veoma sporo.

Problemi su evidentni u vezi sa obezbjeđivanjem zdravstvene i socijalne zaštite povratnika, iako je riječ o specifičnoj kategorije stanovništva, a svaki čas čujemo i kako se povratnici osjećaju nebezbjedno u sredini u kojoj žive.

Raseljeni su ugroženi jer su njihova prijeratna ognjišta u dosta slučajeva okovana minskim poljima i nemaju mogućnost da se upuste u njihovu obnovu.

Zapošljavanje je takođe oblast u kojoj se povratnici susreću sa problemima, jer zastupljenosti svih konstitutivnih naroda prilikom zapošljavanja u javnu upravu daleko je od potrebne.

Naknada štete za imovinu koja se ne može vratiti izbjeglicama i raseljenim osobama i dalje je nedosanjani san.

Pored svega, u BiH i dalje postoje kolektivni centri, čak 26 njih u FBiH i devet u RS.

Svih ovih problema svjesni su u Savjetu ministara BiH, ali ove godine nisu izdvojili ništa za proces povratka. Budžet za iduću godinu kriju i biće objelodanjen tek kad dođe u Parlament BiH na usvajanje.

Stambeno zbrinjavanje posljednjih godina se sprovodi, naravno uz pomoć donacija, ali je smiješno da se to realizuje sa 22 godina zakašnjenja.

Za sada je predviđena izgradnja oko 9.000 stambenih jedinica kroz već obezbijeđene projekte.

Dio novca je nedavno obezbijeđen i na sastanku UO Regionalnog stambenog programa.

Oko 16.000 stambenih jedinica i dalje čeka obnovu. Neće biti čudo ako se ne obnove ni u iduće 22 godine, jer ovo je BiH, zemlja gdje se budžet krije do samog usvajanja.

A kad se usvoji, kom opanci, kom obojci.

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica