Crnogorska vlada pripremila zakon koji omogućava otvaranje osnovnih škola za djecu stranaca, ne samo diplomata, nego i "običnih" stranaca koji zaposjedaju elitne lokacije, gradeći svoja "sela"
PODGORICA - Građani Crne Gore nemaju pristup sve većem broju plaža na Jadranskom moru.
Kako je prenijela Beta strani državljani, gazde hotelskih kompleksa, samim tim i plaža, postali su "domaćini u svojoj kući", a Crnogorci su dobili status "stranca" u sopstvenoj zemlji.
Najnoviji primjer nesporazuma, čak i sa političkim nabojem, je
zabrana građanima Crne Gore da se kupaju na plaži u Miločeru i Svetom Stefanu, osim ako ulaz plate 25 evra.
Uprava singapurskog "Aman Risortsa", vlasnika tog kompleksa, saopštila je da je plaža zatvorena za slobodan ulaz. Međutim, kupoprodajnim ugovorom predviđeno je da je ta plaža "javno dobro u opštoj upotrebi", što ne podrazumijeva bilo kakve zabrane za njeno korišćenje.
Tek od septembra 2008. godine, pomenuta plaža bi trebalo da dobije status hotelskog kupališta.
Zabrane postoje i na drugim lokacijama. Iza njih stoje uglavnom stranci koji kupuju nekretnine na crnogorskom primorju, ali i domaće gazde sve češće ispred svojih vila ističu obavještenje "privatni posjed".
Čak su i vlasnici odmarališta ogradili "svoje" plaže, kao što je to učinio makedonski "Telekom", u Dobrim Vodama kod Bara. Grupa Podgoričana je ovih dana pokušala da se okupa na toj lokaciji, ali im traženo da plate ulaz.
U Crnoj Gori se odavno priča o posjedu Romana Abramoviča, između Bara i Ulcinja, kome se ne može prići ne samo sa kopna, nego ni sa mora.
Analitičari prilika u Crnoj Gori, posebno prometa nekretnina, upozoravaju da će Crnogorci živjeti u "zemlji bez zemlje", ako se ovakvim tempom nastavi prodaja kuća, stanova, placeva.
Ruski jezik, recimo, može se čuti takoreći na svakom koraku, ne samo na primorju, već i u unutrašnjosti Crne Gore. U novinama se pojavljuju oglasi na ruskom jeziku.
U opštini Bar, u Maljeviku, ruski investitor je ove godine za oko 200 hiljada kvadrata zemljišta platio više od 32 miliona evra, a u Budvi je jedna plac plaćen 23 miliona evra.
Dok je običan svijet, naravno, onaj koji nema šta da proda, zaokupljen brigom zbog "najezde stranaca", posebno zbog "ruske invazije", političari i državni službenici nisu time opterećeni.
Utisak je da bilo koliko visoke cijene ne mogu zaustaviti "pohod" na Crnu Goru. Posljedice - ekonomske, socijalne, političke, demografske - tek će se osjetiti. Do tada, zemlja kao da je na opštoj rasprodaji.
Crnogorska Uprava za nekretnine, pak, tvrdi da su stranci vlasnici svega 1,4 odsto zemljišta u Crnoj Gori. U primorskim opštinama stranci posjeduju gotovo tri odsto zemljišta, a više od 19 odsto stambenih površina.
Vlasnik svakog četvrtog stana u Budvi je stranac.
Crnogorska vlada je pripremila zakon koji omogućava otvaranje osnovnih škola za djecu stranaca. Svakako, to neće biti samo potomci diplomata, nego i "običnih" stranaca koji u Crnoj Gori zaposjedaju elitne lokacije, gradeći svoja "sela" u koja crnogorski državljani ne mogu ulaziti.
RAČUNICA
Priliv stranog novca, i kroz kupovinu nekretnina, koliko god to izgledalo apsurdno, prema ocjenama nekih ekonomista, ima više negativan uticaj i na ekonomske prilike.
Olako gomilanje novca, bez rada i proizvodnje, kažu pojedini
ekonomisti, podstiče "poslovno ljenstvovanje", život na visokoj nozi bez čvrste ekonomske podloge, i na duži rok, obeshrabruje ekonomski razvoj države.
Kad se tako stečeni novac jednom potroši, možda će se za glavu uhvatiti i oni koji su se polakomili da se trajno odreknu djedovine za gomilu novca koja iz svijeta u Crnu Goru često dolazi i sa sumnjivim "pedigreom".
Crnogorska vlast je zasad u tom pogledu spokojna. Ona se diči rastom prometa nekretnina.
