Porašće nivo okeana i mora zbog topljenja lednika, javiće se suše, poplave, oluje, tornada, tajfuni... Stručnjaci upozorili da klimatske promjene više prijete Zemlji od terorizma
DA se nešto neobično događa sa klimom, manje-više, osjetili su stanovnici svih kontinenata, a rijetki su oni koji nisu čuli bar nešto o pojmu klimatske promjene.
Kada bi se sprovela anketa u svijetu, termin klimatske promjene našao bi se vjerovatno u samom vrhu liste najčešće pominjanih riječi posljednje decenije.
O negativnim posljedicama promjene klime na Zemlji i globalnog zagrijavanja svaki dan se sve više govori. Za to je mnogo razloga. Treba li se prisjetiti katastrofalnih poplava, monsunskih kiša i tajfuna u Aziji, tropskih oluja i ciklona u Srednjoj Americi, orkanskih vjetrova i kiša, kao i tropskih vrućina u Evropi...
Diplomirani meteorolog u Hidrometeorološkom zavodu Srpske Aleksandar Pajović pojasnio je da je prosječna temperatura na Zemlji u posljednjih 150 godina povećana za otprilike jedan stepen Celzijusa, a emisija ugljen-dioksida za oko 35 procenata.
Pajović posebno ističe da se većina naučnika slaže da će do kraja ovog vijeka srednja temperatura na Zemlji biti povećana za dva do šest stepeni Celzijusa, kao posljedica sagorijevanja fosilnih goriva i emisije ugljen-dioksida.
- Od kada se detaljnije mjere temperature, deset najtoplijih godina se smjestilo u periodu od 1994. do danas. Sve prognoze ukazuju da će 2007. godina možda biti najtoplija i da će prevazići do sada najtopliju, 1998. godinu, kada je prosječna temperatura za period 1961-1990. od 14 stepeni, premašena za 0,52 stepena Celzijusa - naglasio je Pajović.
Pajović je podsjetio na upozorenje Organizacije ujedinjenih nacija da klimatske promjene predstavljaju veću prijetnju Zemlji od terorizma.
- Doći će do porasta nivoa svjetskih okeana i mora usljed topljenja lednika na polovima, koje se već dešava, do promjena režima, količine i raspodjele padavina, promjena vremenskih obrazaca i učestalosti ekstremnih meteoroloških uslova: suše, poplave, tropski cikloni i oluje, tornada, tajfuni, orkanski vjetrovi - naveo je Pajović i dodao da se očekuju i promjene u vodnim resursima, ekosistemima i biološkim različitostima.
Neizbježne su, istakao je Pajović, i promjene u poljoprivredi i šumarstvu, u smislu promjene visinske i prostorne raspodjele različitih tipova šume.
Sve navedeno prouzrokovaće, kako je naglasio, povećanje broja gladnih u svijetu, zaraznih bolesti i broja štetočina, kao i povećanja opasnosti od požara.
Prema njegovim riječima, najveću štetu trpjeće zemlje u razvoju, koje nemaju kapacitete da se nose sa teškim posljedicama klimatskih promjena. Među njima je i BiH.
- Vidjeli smo u protekla dva mjeseca kako bjesne požari u Hercegovini, kako temperature rastu i dostižu maksimalne vrijednosti. Vidjećemo, nažalost, prave posljedice suše koja je harala našim prostorima kada se sumiraju svi rezultati. Procjene govore da su prinosi poljoprivrednih kultura umanjeni za 40 procenata. Nivoi rijeka su dostigli minimalne kote. Došlo je i do pomora ribe u ribnjacima širom Srpske zbog nedostatka kiseonika u vodi. Da smo nespremni, jesmo - ocijenio je Aleksandar Pajović.
U Srpskoj je evidentirana najtoplija jesen 2006. godine, pa najtoplija zima bez snijega, proljeće takođe.
Ove godine, tokom jula, u mnogim gradovima Srpske izmjerene su maksimalne temperature, pa čak oboreni rekordi.
Pajović je podsjetio da je, tokom ovog ljeta, u Banjoj Luci postignut maksimum iz davne 1957. godine, kada je zabilježeno 41,4 stepena Celzijusa. U Bijeljini je, dodao je, postignut novi rekord od 43 stepena, Trebinju 42, Foči 40 stepeni, na Čemernu, Sokocu i višim planinskim predjelima registrovane su najveće temperature do sada, a količina padavina je bila ispod višegodišnjeg prosjeka.
Nažalost, konstatovao je Pajović, procjene pokazuju da će se, ukoliko se u narednih nekoliko decenija i uspije smanjiti emisija gasova staklene bašte, klima neizbježno mijenjati u narednih nekoliko stotina godina.
Zadatak čovječanstva je stoga da se usredsrijedi na prilagođavanje, kako bi se izbjegle štetne posljedice.
Možda bi, za početak, svako od nas trebalo da kupi fluorescentnu sijalicu, koja troši mnogo manje energije i tako umanjuje proizvodnju električne energije i proizvodnju ugljen-dioksida.
M. RADETIĆ
(U ponedjeljak: Uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu)
UGLjEN-DIOKSID
Uzrok klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja je čovjek. Sagorijevanjem fosilnih goriva u industrijskim postrojenjima, saobraćaju i pri proizvodnji električne energije, proizvodi se i u atmosferu emituje jedan od najvećih uzročnika globalnog zagrijavanja - ugljen-dioksid. Sa ostalim gasovima ugljen-dioksid doprinosi i narušava tzv. efekat staklene bašte.
- Staklenički gasovi formiraju Zemljin toplotni omotač. On sprečava gubitak toplote koja omogućava život i tako održava temperaturu na Zemlji. Bez ovoga, temperatura na Zemlji bi bila za 30 stepeni niža i uslovi na našoj planeti bi bili kao na Marsu - pojasnio je Aleksandar Pajović.
KJOTO PROTOKOL
Da bi se skrenula pažnja na sve očitije katastrofalne posljedice klimatskih promjena, najmoćnije zemlje svijeta su, sa Ujedinjenim nacijama, formirale nekoliko organizacija čiji je jedini zadatak praćenje klime.
Rezultat njihovih aktivnosti je, dobro već poznati, Kjoto protokol, kao obavezujući dokument za sve zemlje svijeta o smanjenju emisije ugljen-monoksida i drugih gasova.
Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija prihvatilo je 1990. godine 190 država svijeta, koje su se obavezale da će smanjiti emisiju gasova staklene bašte za pet odsto, u periodu 2008-2012.
