Javna (ne)disciplina

Javna (ne)disciplina
Željka Kokot
10.10.2016 00:15

BiH se nalazi pri dnu većine lista uglednih svjetskih institucija koje ocjenjuju stanje u ekonomiji. Loša konkurentnost, niske stope rasta bruto domaćeg proizvoda, manjak investicija, loš privredni ambijent, politička nestabilnost i visoke kamatne stope koje koče kreditiranje, samo su dio problema sa kojima se suočava većina preduzeća.

Najnovija ocjena direktora kancelarije Svjetske banke u BiH Tatjane Proskurjakove pokazuje da je probleme u kojima grca domaća ekonomija izazvao pogrešan ekonomski model zasnovan na spasavanju "mrtvaca", odnosno javnih preduzeća koja iz godine u godinu gomilaju gubitke.

Loš privatizacioni model kojim su brojni predratni proizvodni giganti dospjeli u ruke tajkuna koji nikada nisu namjeravali u njima zasnovati proizvodnju doveo je do gašenja buke mašina i otpuštanja velikog broja radnika.

Država je otkupljivala takve urušene proizvodne kolektive, ulagala u njih živ kapital, davala podsticaje i bespovratna sredstva, ali uspijevala je uglavnom samo da odgodi propast gubitaša. Problemi javnih preduzeća su se prelili i na bankarski sektor, koji muku muči sa milionskim iznosima nenaplativih kredita, a ceh plaća i privatni sektor, koji ne može biti konkurentan u privrednom ambijentu koji je zasnovan na prekomjernom uvozu.

Precijenjenost domaće valute samo dosipa ulje na vatru, a nadležne institucije nemaju sluha za zahtjeve privrednika i umjesto izmjene zakona koji bi podstakli ekonomski oporavak brinu brigu kako će jednu fotelju zamijeniti drugom.

Čini se da bi jedina šansa za spas domaće ekonomije mogla biti aplikacija za članstvo u Evropskoj uniji jer stranci zahtijevaju hitne reforme koje će dovesti do poboljšanja privrednog ambijenta. To znači i smanjenje ogromnog i izrazito neefikasnog državnog aparata, koji godišnje "pojede" oko 60 odsto ukupnog društvenog bruto proizvoda.

Novi krediti Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i drugih međunarodnih kreditnih institucija uslovljeni su upravo promjenom razvojnog modela i česma sa novcem koji finansira neracionalnu javnu potrošnju mogla bi lako presušiti ukoliko reforme izostanu. Nadajmo se samo da će se nadležni opametiti i stvarno početi sprovoditi planirane reforme jer samo na taj način domaća ekonomija, a sa njom i svi njeni stanovnici, mogu dočekati bolje sutra.

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica