Dosije "Glasa Srpske"" Posljedice klimatskih promjena i

Glas Srpske 31.08.2007 00:00

Stručnjaci procijenili da će tri milijarde ljudi biće ugroženo zaraznom deng groznicom, a 40 odsto svjetske populacije malarijom... Zbog naglih temperaturnih promjena hitne pomoći sve punije

GLOBALNE klimatske promjene već uzimaju danak širom svijeta. Samo ovog ljeta u Evropi je, zbog talasa afričkih vrućina, umrlo više stotina lica. Dugoročno gledano, klimatske promjene i globalno zagrijavanje planete imaće različite negativne efekte po zdravlje ljudi. Prema procjeni naučnika, tri milijarde ljudi biće ugroženo zaraznom deng groznicom, a 40 odsto svjetske populacije malarijom, S druge strane, 840 miliona ljudi biće pogođeno neuhranjenošću zbog gubitka obradive zemlje. Medicinska statistika upozorava na sve veći broj bolesnika - meteoropata, među kojima je sve više mladih ljudi. Dokazano je da nagle promjene vremena (zahlađenje, otopljenje, promjene vazdušnog pritiska, vlažnosti vazduha...) uslovljavaju različita oboljenja, povećan broj saobraćajnih nesreća, ali i samoubistava. Proučavanjem uticaja vremenskih (ne)prilika na zdravlje ljudi bavi se posebna grana nauke - biometeorologija. Danas, uz svakodnevnu prognozu vremena, građani mogu da čuju i biometeorološki izvještaj i ljekarske preporuke u zavisnosti od sinoptičke situacije. Zbog naglih temperaturnih promjena, hitne pomoći su sve punije. Medicinari imaju pune ruke posla da pomognu srčanim bolesnicima, psihički oboljelim osobama, astmatičarima... Međutim, ni fizički i psihički zdrave osobe nisu imune na promjene koje se dešavaju u atmosferi. - Najugroženiji su hronični bolesnici, starije osobe zbog slabijeg termoregulacionog mehanizma, osobe koje rade teške fizičke poslove i poslove na otvorenom - istakao je specijalista urgentne medicine i zamjenik načelnika Hitne pomoći u Banjoj Luci dr Darko Obradović. Prema njegovim riječima, uobičajene ljekarske preporuke za vrijeme ljetnjih vrućina su izbjegavanje, koliko je to moguće, boravka na otvorenom, korišćenje zaštitnih naočara i kapa, kao i nošenje svijetle i odjeće od prirodnih materijala. Obradović je napomenuo da je jako važno uzimanje povećanih količina vode i ishrana koja treba da obiluje voćem i povrćem. Ovog vrelog ljeta, kada je živa u termometru prelazila 40 podjeljak, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite apelovalo je na poslodavce da skrate ili prilagode radno vrijeme radnicima koji rade na otvorenom. Pomoćnik ministra rada Borislav Rodić naglasio je da u našem zakonodavstvu, kao i u zakonodavstvu zemalja bivše Jugoslavije, nije propisana gornja granica temperature iznad koje bi poslodavci bili dužni da obustave rad. Međutim, kako je dodao, ako nas zahvati toplotni talas, kakav je registrovan dva puta tokom ovog ljeta, poslodavac će morati učiniti sve da se prilagodi uslovima rada. - Novim Zakonom o zaštiti na radu koji je u maju usvojen u formi nacrta i upućen u javnu raspravu, poslodavac je obavezan da pripremi akt procjene rizika. Ovim dokumentom moraće da identifikuje rizik svakog radnog mjesta i predvidi mjere za zaštitu - istakao je Rodić. Naglasio je da će jedan od nespornih elemenata u tom aktu biti i procjena temperature normalne za rad. Prema njegovim riječima, u praksi se kao normalna temperatura u fabričkim halama uzima temperatura od 27 do 32 stepena Celzijusa. Rodić je napomenuo da će aktom o procjeni rizika značajno mjesto zauzeti služba medicine rada, koja će sa poslodavcem učestvovati u izradi dokumenta koji se odnosi na zaštitu radnika. M. RADETIĆ (U petak: Kako ublažiti posljedice klimatskih promjena) Negativne vibracije Kada se približava nevrijeme i zaduva vjetar, u atmosferi se stvara veća količina pozitivnih jona. Na te elektromagnetne impulse reaguje i ljudski organizam. Biometeorolozi tvrde da tada nastaju promjene u hipotalamusu, važnom području mozga i hipofizi, žlijezdi smještenoj ispod mozga. Smanjuje se lučenje hormona, a to može da uzrokuje depresiju, glavobolju ili migrenu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.