Sigurna kuća sklonište žrtvama porodičnog nasilja

Glas Srpske
Sigurna kuća sklonište žrtvama porodičnog nasilja

Ženama koje potraže sklonište u Sigurnoj kući pokušavamo da pronađemo zaposlenje i smještaj. Nadamo se da ćemo ostvariti saradnju sa Zavodom za zapošljavanje, rekla Amela Bašić

PROTEKLE nedjelje iz Sigurne kuće, u novi život krenule su dvije žene, žrtve porodičnog nasilja, koje su ovdje na kratko pronašle utočište. Prema riječima koordinatora ove kuće u Udruženim ženama, koje su je i osnovale, Amele Bašić, sada tamo borave dvije žene i dijete, kojima pokušavaju pronaći zaposlenje i smještaj kako bi okrenule novu stranicu u životu. - Kao udruženje građana, nemamo baš mnogo vlasti i moći, ali zajedno sa žrtvama pokušavamo naći najbolje rješenje za njih i pronaći im posao, što i nije baš lako - objasnila je Amela Bašić. Do sada smo mnogo toga uspjeli, istakla je ona, međutim uvijek se poslodavci boje dati posao takvim ženama da ne bi kasnije imali problema sa nasilnicima. - Nadamo se da ćemo ostvariti saradnju sa Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske da bi projekt što bolje funkcionisao - rekla je Bašić. Ona je objasnila da su donedavno imali brojnih zavrzlama u vezi sa finansiranjem, smještajem, zakonom, što se iz dana u dan razrješava. Naime, Sigurna kuća je zvanično otvorena u decembru prošle godine ali do sada nije radila zbog neusaglašenosti sa Zakonom o prekršajima. - Prema tom zakonu, na sigurno su mogle biti smještene one žrtve prema kojima bi se nasilnik izjasnio na sudu da je kriv, a zatim treba da dopusti smještanje u Sigurnu kuću. Tako nešto, sigurno nikada ne bi dočekali, pa je došlo do inicijative za reformu pomenutog zakona - rekla je Amela Bašić. Ona je objasnila da je prema prijedlogu Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, formiran tim za pomoć i podršku žrtvama nasilja od strane Centra za socijalni rad i Udruženih žena. - Po pozivu na S.O.S. telefon 1264 ili na dojavu policiji, tim izlazi na teren i procjenjuje da li je žrtvu potrebno skloniti u kuću. Takođe, oni procjenjuju i koliko oni ostaju na sigurnom - istakla je Bašićka. Tokom boravka u Sigurnoj kući žrtve imaju terapije sa socijalnim radnicima i psiholozima, mogu potražiti savjete pravnika, a tokom 24 časa o njima brigu vodi medicinska sestra. Prema pravilniku koji je donijelo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, naglasila je ona, žrtve porodičnog nasilja u Sigurnoj kući mogu boraviti najduže tri mjeseca, a poslije izlaska o njima brigu treba da preuzima Centar za socijalni rad. S. DUŠANIĆ NOVAC Amela Bašić je objasnila da je bilo problema i sa finansiranjem rada Sigurne kuće. Sama organizacija "Udružene žene" nije bila u mogućnosti da snosi troškove rada ove kuće, pa su tražili novac od stranih nevladinih organizacija. Na sreću, ispričale je ona, dogovoreno je da Administrativna služba grada daje 40 odsto novca, dok Centar za socijalni rad iz svog budžeta daje ostatak novca. - Međutim, još uvijek postoji problem u vezi sa finansiranjem zbrinjavanja žena koje nisu iz Banje Luke. Za njih bi brigu trebao da vodi Centar za socijalni rad one opštine iz koje dolaze, ali to još nije sprovedeno - naglasila je Amela Bašić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Amber alert
Amber alert
Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana