Hannibal ante Srpska

Hannibal ante Srpska
Milan Blagojević
13.07.2017 23:43

Izvorno je izreka Hannibal ante portas imala značenje koje imaju i riječi upotrijebljene u njoj, to jest Hanibal je pred vratima. No, kako je ime kartaginskog vojskovođe predstavljalo sinonim za najveću opasnost koja je prijetila tadašnjem Rimu, izreka je ubrzo postala poslovica sa značenjem "prijeti nam najveća opasnost", što je ostalo sve do danas.

Propašću rimske države prestao je i razlog da se ova poslovica upotrebljava u smislu opasnosti koja bi se nadvila nad tom državom, pa je tako vremenom ona dobila značenje opasnosti za bilo koga, a posebno je imala (i ima) značenje spoljašnje opasnosti za društvo organizovano u državu.

Jedna od takvih opasnosti koja se već duže vrijeme nadvija nad Republikom Srpskom jesu takozvane evropske integracije. Ono što joj se pod tim plaštom želi učiniti ukratko se može označiti kao neustavno razvlašćivanje Republike Srpske od njenih ustavnih nadležnosti. Brojni su primjeri za to, poput nedavnog zahtjeva tzv. energetske zajednice sa sjedištem u Beču. Ona od Republike Srpske neustavno traži da se odrekne njenog ustavnog prava da putem svog regulatora i na svojoj teritoriji uređuje pitanja koja se odnose na tržište električne energije i gsa. Navedena evropska zajednica ide tako daleko da Srpskoj prijeti kako će je izolovati sa tržišta energentima, ako ne dozvoli da se na nivou BiH osnuje tzv. državni regulator, bez obzira na to što bi to značilo dalje razvlašćivanje Republike Srpske od ovih njenih ustavnih nadležnosti.

Najsvježiji primjer ovakvog protivpravnog ponašanja je ono što se naziva transportnom zajednicom jugoistočne Evrope. Naime, 11. jula ove godine od ministra inostranih poslova BiH gospodina Igora Crnatka moglo se čuti da je nemoguće ispuniti uslove koje je Vlada Republike Srpske postavila za prihvatanje nacrta ugovora o osnivanju transportne zajednice jugoistočne Evrope i da time ova vlada navodno ne prihvata transportnu zajednicu. Već narednog dana iz saveznog Ministarstva komunikacija i transporta BiH izašlo je obavještenje kako su neprihvatljivi zaključci Vlade Srpske u vezi s navedenim ugovorom, jer su, kako stoji u tom saopštenju "procedure već dogovorene sa zemljama zapadnog Balkana, koje su potpisnice ugovora", zbog čega ono za šta se zalaže Vlada Srpske nije prihvatljivo ni Evropskoj komisiji, koja je prethodno definisala odredbe ugovora o toj transportnoj zajednici. Dakle, "dovoljno" je da neko sa nivoa BiH, suprotno stavu Vlade Srpske, ode i potpiše nacrt ugovora o osnivanju ove transportne zajednice čiji tekst je pripremila Evropska komisija (u suštini vlada EU) i da ta Evropska komisija kaže da nešto za nju nije prihvatljivo, pa da padnu u vodu sve odredbe Ustava BiH o raspodjeli nadležnosti između BiH i entiteta.

Drugim riječima, ne treba da marimo za Ustav BiH (a to znači ni za Republiku Srpsku) ako je EU napisala nacrt nekog ugovora i traži da se on usvoji (nudeći nam i 90 miliona evra ako potpišemo taj ugovor), pa dosljedno takvom izvitoperenom poimanju ne treba da marimo ni za ono na šta legitimno i pravno utemeljeno ukazuje Vlada Republike Srpske. Ona, naime, traži da u sekretarijatu te transportne zajednice predstavljanje stavova iz BiH ne vrše isključivo predstavnici saveznog nivoa vlasti u BiH, već naizmjenično, po sistemu rotacije, predstavnici tri ministarstva iz ove oblasti kod nas (savezno ministarstvo i ministarstva Republike Srpske i Federacije BiH). Taj zahtjev Vlade Srpske apsolutno je u skladu sa Ustavom BiH i nadležnostima koje u ovoj oblasti ima Republika Srpska prema tom ustavu. Osim toga, takav zahtjev je u skladu i sa mehanizmom koordinacije, u kojem najviši nivoi tog mehanizma ne donose odluke preglasavanjem već konsenzusom. Kako, dakle, mehanizam koordinacije ne smije biti niti je tijelo koje bi bilo kome nametalo rješenja u procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji, to znači da nijedna institucija ili organ sa nivoa BiH nema tapiju da samo oni predstavljaju BiH pred EU niti da samo oni iznose stavove ove zemlje u tom procesu.

Kada se to ima u vidu, sasvim je legitimno i pravno utemeljeno što Vlada Republike Srpske insistira na poštovanju takvog mehanizma koordinacije, dosljedno čemu se i traži da se u toj transportnoj zajednici čuje glas Republike Srpske te da se uvaže i poštuju njene ustavne nadležnosti.

Da ne bi bilo zabune, sve ovo iznosim ne da bih povlađivao aktuelnoj Vladi Srpske. Mogao je biti i sasvim obrnut odnos političkih snaga u Republici Srpskoj od onog koji sada jeste, pa da savezni ministar inostranih poslova bude neko iz političkog bloka koji sada vrši vlast u Srpskoj, a da Vladu Srpske čini politički blok koji je sada opozicija u Republici Srpskoj. I u tom slučaju moje mišljenje bi bilo isto, jer se ovdje radi o poštovanju ustavne raspodjele nadležnosti između saveznog i entitetskog nivoa vlasti, te o Republici Srpskoj i njenoj budućnosti, a ne o interesima bilo koje političke opcije.

Upravo rečeno nailazi na potvrdu i u komparativnom pravu, iz kojeg sam za kraj izdvojio sljedeći primjer. Zajednička deklaracija evropskih ministara obrazovanja (poznatija kao Bolonjska deklaracija, koja govori o evropskom prostoru obrazovanja) potpisana je 1999. godine u Bolonji. Ništa u tome ne bi bilo neobično da, u slučaju Kraljevine Belgije, kao potpisnici u ime te države nisu označene flamanska i francuska zajednica. Dakle, ne Kraljevina Belgija, već njene francuska i flamanska zajednica kao federalne jedinice koje čine Belgiju. Ako to važi za tu državu, a očigledno je da važi i poštuje se od strane EU, onda to isto treba da važi i u slučaju BiH, odnosno Republike Srpske i Federacije BiH. To je naprosto u praksi primijenjeno načelo jednakosti država i poštovanja njihovog ustavnog poretka.

Ako se ne bude dosljedno insistiralo na tome, onda će opasnost o kojoj sam ovdje govorio, koja će se u procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji dalje multiplikovati, biti pogodan instrument za dalje otimanje ustavnih nadležnosti Republike Srpske, što se nikako ne smije dozvoliti, pa i kada se, kao u ovom slučaju, nudi 90 miliona evra. Ovo stoga što Republika Srpska nema niti smije imati bilo kakvu cijenu.

 

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica