Uprkos mnogim preventivnim mjerama, glavna meta "Al-Kaide" ostaju SAD... Opasnostima najviše izložene Njemačka, Velika Britanija, Belgija, Italija i Španija
NjUJORK - Obilježavanje šestogodišnjice terorističkih udara na SAD praćeno je upozorenjima da svijetu prijete novi bombaški napadi, sa čim se slažu i američki predsjednik Džordž Buš i vođa zloglasne "Al-Kaide" Osama bin Laden.
Šef CIA Majkl Hejden ocijenio je da je na djelu oružani sukob globalnih razmjera, apostrofirajući da glavna meta "Al-Kaide" ostaju SAD, uprkos mnogim preventivnim mjerama, preduzetim poslije "crne" 2001. godine.
- Mi smo u oružanom sukobu sa "Al-Kaidom" - rekao je Hejden, nakon što je Osama bin Laden audio-trakom saopštio da su SAD "ranjive" i zaprijetio novim napadima.
Strah od terorizma širi se i Evropom, naročito poslije nedavnih hapšenja dviju grupa terorista u Danskoj i Njemačkoj, koje su se - prema dosadašnjoj istrazi - pripremale da "obilježe" 11. septembar 2001, kada su ekstremisti "Al-Kaide" ubili u Americi više od tri hiljade civila.
- Svi izvori nam signaliziraju da Evropi prijete novi teroristički napadi - izjavio je prošle nedjelje komesar EU za pravdu i unutrašnje poslove Franko Fratini.
Ukazujući da su opasnostima najviše izložene Njemačka, Velika Britanija, Belgija, Italija i Španija, Fratini je rekao da je potrebno brzo raditi na jačanju antiterorističkih mjera na čitavom kontinentu.
Dodatna nevolja za EU je najava baskijske organizacije ETA da će nastaviti napade u Španiji, pošto su njeni predstavnici nezadovoljni tokom mirovnih pregovora s vladom premijera Hozea Luisa Rodrigeza Sapatera.
Od 11. septembra 2001. godine, kada su napadnuti Njujork i Vašington, SAD su pokrenule globalni rat protiv terorizma, čiji je glavni cilj bio uništavanje "Al-Kaide".
U funkciji toga bila je i agresija na Avganistan - gdje je režim talibana pružao utočište Bin Ladenu i njegovim saborcima - i agresija na Irak, čiji je lider Sadam Husein označen kao jedan od sponzora terorizma.
Rezultati tog djelovanja su, prema opštim ocjenama, ispod očekivanja i u neskladu su sa utrošenim novcem i angažovanjem obavještajnih i bezbjednosnih službi. I eksperti u SAD priznaju da "Al-Kaida" ne samo da nije uništena, već je još jača nego na početku antiterorističkog rata, s korijenima i tamo gdje ih nije imala na početku vijeka.
Dokazi za to su udari terorista na vrlo širokom frontu, od Evrope do Australije. Na spisku gradova u kojima se ginulo od podmetnutih bombi su London, Madrid, Kazablanka, Šarm el Šeik, Istanbul, Moskva, Nju Delhi, Karači, Džakarta, Sidnej...
Iran i Avganistan, koji se i dalje smatraju uporištima "Al-Kaide", ostaju najkrvaviji poligon sukoba terorista i onih koji bi da spriječe njihove svakodnevne krvave pirove sa desetinama ubijenih, pretežno civila.
U SAD, ali i na drugim stranama, rašireno je uvjerenje da su metode primjenjivane u ispitivanju osumnjičenih za terorizam, kao i nastavak strane intervencije u Iraku i Avganistanu, podstakli regrutovanja novih terorista. Slike iz Abu Graiba i zatvora u Gvantanamu ozlojedile su mnoge ljude, prije svega u islamskoj populaciji, iz koje stiže većina Bin Ladenovih džihadista.
Novost, kad je o svjetskom terorizmu riječ, jesu priključenja "Al-Kaidi" lica koja su, iz političkih i ideoloških razloga, prešla u islam i iskazala spremnost da učestvuju u terorističkim akcijama. Takvi, i to vrlo mladi ljudi, otkriveni su, prošle sedmice, u Danskoj i Njemačkoj.
Njemački ekspert za islam Martin Riksinger upozorio je da se ti konvertiti ne zadovoljavaju lakim dozama islama, već žele da djeluju radikalno, "kako bi se dokazali".
Nema sumnje da je bujanju terorizmu sklonih grupa doprinijelo i ranije vrlo izraženo nejedinstvo svijeta u odnosu na njih. Iako je ta praksa, u međuvremenu, potisnuta, u svježem sjećanju je vrijeme kada je Zapad, sa Amerikom na čelu, samo teroriste koji napadaju njih nazivao pravim imenom. Ostali su često ohrabrivani i pomagani, zbog čega danas imamo i situaciju da neki od njih traže i svoju državu.
Globalna borba protiv terorizma će se, svakako, nastaviti. Pitanje je, međutim, da li će ona biti plodonosna ako oni koji je predvode na pokažu spremnost da mijenjaju ne samo dosadašnju taktiku, nego i vlastitu politiku.
PORUKA
Iz muslimanskog svijeta stiže snažna poruka: terorizam se ne može pobijediti dok traju ratovi u Iraku i Avganistanu. Adresa onih kojima je upućena dobro je poznata.
Demokratska većina u američkom Kongresu odavno zamjera Bušovoj (republikanskoj) vladi da je, baveći se previše Irakom, zanemarila potragu za Bin Ladenom.
