Još jednom o književnoj reviziji po sarajevskom recept
Glas Srpske
Još jednom o književnoj reviziji po sarajevskom recept
Menjanje zapisa nedopustivo i kažnjivo, istakao Miro Vuksanović... Ne dozvolimo da nam iz živih glava iščupaju jezik, istakao Zoran Kostić... Nadležne institucije treba da reaguju, upozorio Duško Pevulja... Ministarstvo civilnih poslova BiH zatražilo da se greške isprave
"NEĆEŠ mi vjerovati, ali sve je ovo istina, mačkove mi pređe!" Ovim riječima našeg književnika Branka Ćopića mogla bi da počne i naša priča, jer je jednaka onim njegovim pričama "Ispod zmajevih krila".
Hej ti, stari obješenjače, raširi krila, dovikujemo, da vidimo šta se po svijetu radi!
A radi se, malo je reći, svašta.
Zamislite, u Sarajevu vodeće srpske pisce, među kojima i pomenutog Branka Ćopića, pa i Ivu Andrića, Petra Kočića, Aleksu Šantića, Jovana Dučića, Jovana Skerlića, Mešu Selimovića katalogišu kao pisce tzv. bosanskog jezika. Nečuveno. Tiha revizija kompletne istorije srpske književnosti.
Ko su krivci? Zaposleni u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH u Sarajevu koji po vlastitom nahođenju ili nečijem diktatu, ne znamo, vrše prekatologizaciju bivše srpsko-hrvatske književnosti, ali i katologizaciju novije srpske književnosti, u okviru onlajn bibliografskog sistema i servisa Kobis (COBISS).
Zašto to čine? Jasan odgovor od njih nismo dobili.
"Nema nikakve skandalozne greške u katalogizovanom sistemu NUBBiH... Svi do jednog u skupini pomenutih su pisci iz BiH, znači nisu samo srpski ili hrvatski, nego su i to i iz BiH su", doslovno se navodi u saopštenju iz Biblioteke.
Čak i iz ovih polovičnih odgovora moguće je shvatiti suštinu namjere čije tumačenje smo prepustili našim sagovornicima. Ko je pametan, shvatiće.
Prije njihovog obrazloženja, evo samo jednog primjera ove neozbiljne igrarije. Meša Selimović zaveden je kao pisac koji je pisao na bosanskom jeziku. U obrazloženju iz NUBBiH samo su kratko naveli:
"...Meša Selimović je po svemu Bosanac, po (rođenju, životu, školovanju, svome djelu)..." Pišući takav odgovor, ili su zaboravili, ili nisu ni znali, da ih je istorija demantovala još u momentu pisanja. Pa u Mešinim "Sjećanjima" jasno stoji:
"...Selimovići su porijeklom iz Vranjske na granici Hercegovine i Crne Gore, od drobnjačkog bratstva Vujovića",... "navodno je bilo devet braće i dvojica pređu na islam, da bi štitili jedni druge, i od njih su Selimovići i Ovčine",..."književnik Meša Selimović potječe iz ove porodice",...,"kada sam 1972. godine naveo ovaj podatak,..., neki intelektualci iz Bosne su mi to oštro zamjerili. Rekli su otprilike: "Mnogi od nas tačno znaju svoje hrišćanske pretke, i mogli bismo da pokažemo i direktne dokumente. Ali čemu to? Šta bismo tim pominjanjem postigli?",..., Bili smo hrišćani, pa smo ostavili staru vjeru i uzeli novu, okupatorovu. Zar to nije otpadništvo?"
Treba li dodatno objašnjavati nacionalno osjećanje ovog pisca, koji je još za života rekao da je srpski pisac i da piše (tadašnjim) srpsko-hrvatskim.
"...Svi moji profesori s Univerziteta su mrtvi. (Mnogo je mrtvih u mome sjećanju). Imao sam sreću i stigao da slušam predavanja, ..., ..., ..., Aleksandra Belića (srpski jezik).".
- Prilikom određivanja kojoj književnosti pripadaju dela i na kojem su jeziku pisana poštujemo izvorni princip, volju pisca i njegovo objašnjenje kojoj je književnosti pripadao. Prema tome, Kočić i Ćopić, Kulenović i Andrić, Šantić i Selimović, jesu pisci srpske književnosti, jesu pisali srpskim jezikom, jer su oni za sebe rekli da su pisali srpskim jezikom i da pripadaju srpskoj književnosti - izričit je upravnik Matice Srpske Miro Vuksanović.
Greške, poput ove u Sarajevu, u drugim bibliotekama se ne dešavaju, jer one ozbiljno rade svoj posao.
- Unošenje podataka prema ustanovljenim pravilima trebalo bi biti obavezno za sve učesnike sistema i niko ne bi smeo da menja zapise koje u zajedničku bazu unosimo. Menjanje zapisa u zajedničkoj bazi je nedopustivo i kažnjivo - istakao je Vuksanović.
Ako neko iz političkih i političko-lingvističkih razloga osniva novi jezik ili srpski zove drugim imenom, dodao je on, mora raditi dve stvari.
- Prvo, mora naći pisce koji pišu, tim, novim, tek osnovanim jezikom. Mora, dakle, ostvariti i osnivati književnost na novom jeziku. Drugo, osnivač "novog" jezika ne sme preuzimati književnike i pisce iz drugih književnosti, ne sme menjati izvorno ime jezika, ne sme kršiti volju autora, ne sme primenjivati svoja "pravila" unazad na ono što postoji i što je postojalo pre uvođenja "novog" jezika - naglasio je Vuksanović i izrazio nadu da je reč o nesporazumu.
- Sve drugo bi bilo nepotrebno i civilizacijski nedopustivo - rekao je Miro Vuksanović.
Profesor dr filoloških nauka Petar Milosavljević podsjetio je da je nekadašnji guverner BiH Benjamin Kalaj pokušao da uvede bosansku naciju, ali mu je ideja propala.
- To uvođenje takozvanog bosanskog jezika nije u skladu sa evropskim normama, a mi treba da se držimo evropskih pravila - pozvao je Milosavljević.
On je istakao i da za sve što je biblioteka iz Sarajeva uradila može da nazove naučnim nasiljem nad činjenicama.
Ozbiljnost i dalekosežnost ovog kriminalnog postupka, primijetio je predsjednik Udruženja književnika Republike Srpske Zoran Kostić, moramo posmatrati i najbolje shvatiti kao podudarnost muslimanskog koncepta nekakve "jedinstvene BiH-države" "jedinstvene bosanske nacije, jezika i duhovnosti", sa scenarijem Novog svjetskog poretka, odnosno "globalizacije".
- Na nama, srpskim piscima je da ne dozvolimo da nam iz živih glava iščupaju jezik - istakao je Kostić, koji je, među prvima, u našem listu u svoje lično, i ime Udruženja, reagovao na sramotnu pljačku srpske književnosti koju je obznanio direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Srpske Ranko Risojević.
- Nadležne institucije treba da reaguju, jer su na strani srpskog jezika argumenti i naučna istina - primijetio je viši asistent na Filozofskom fakultetu Republike Srpske Duško Pevulja koji je odmah svrstao na stranu onih koje poziva Zoran Kostić da ne dozvole "da nam izvuku pismo ispred živih očiju".
Njemu se pridružila i profesorica Mirjana Vlaisavljević, književnik Mirko Vuković..., međutim, zvanična osuda ili bilo kakav komentar odsjeka za srpski jezik na Filozofskom fakultetu su izostali. Izostala je i bilo kakva reakcija institucije koja je trebala, prema mišljenju mnogih, prva da se oglasi, Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.
Međutim, nasilje nad književnicima koje su počinili radnici biblioteke iz Sarajeva, unoseći u kataloge tzv. bosanski jezik na mjesta gdje je trebalo pisati srpski ili hrvatski može prouzrokovati, zaista, ozbiljne posljedice, s obzirom na to da do Virtuelne biblioteke BiH može doći bilo ko u svijetu putem interneta.
Na to je upozorio direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ranko Risojević.
- Način rada biblioteke u Sarajevu može prouzrokovati jako ozbiljne posljedice, jer nije u pitanju podatak koji ostaje lokalan - rekao je Risojević i dodao da sarajevska praksa može, vrlo lako, biti primijenjena i u drugim bibliotekama.
- Tamo gdje rade bibliotekari porijeklom iz federalnog dijela BiH, a moramo biti svjesni da je njih i bibliotekara iz Hrvatske, u ovom trenutku, više nego bibliotekara srpskog porijekla, poneseni primjerom iz Sarajeva, mogu primijeniti takvu praksu na obradu knjižnog fonda - iznio je svoju bojazan Risojević.
On je dodao da ni bibliotekari u Torontu, recimo, kada je boravio u posjeti njihovoj biblioteci, nisu znali kako da razvrstaju knjige bivše srpsko-hrvatske književnosti. Dakle, svjetski bibliotekari ne znaju kako da katalogišu knjige na nekadašnjem srpsko-hrvatskom, zbog čega vrlo lako mogu da primijene sarajevski recept.
Zoran Kostić je istakao da će tražiti od NUBBiH da ispravi greške. Ispravku, prema Kostićevom mišljenju, treba da traže i druge kulturne institucije: Ministarstvo prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske, Narodna biblioteka Republike Srpske, Akademija nauka i umjetnosti Srpske, ali i Narodna skupština Republike Srpske.
Ispravku je već zatražilo Ministarstvo civilnih poslova BiH. U saopštenju iz kabineta ministra za civilne poslove BiH Sredoje Novića "Glasu Srpske" navedeno je:
- Ministarstvo civilnih poslova se nada da će odgovorni u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH odmah preduzeti aktivnosti na ispravljanju uočenih grešaka.
Kada je u pitanju upisivanje koda jezika u elektronski sistem Kobis, stav je Ministarstva, treba upisivati jezik kojim je djelo i napisano.
U dopisu biblioteci od resornog ministarstva je preporučeno da biblioteka iz Sarajeva sa bibliotekom iz Republike Srpske zajednički i dogovorno riješi ovo pitanje kako bi se uočene greške ispravile i kako se ubuduće iste ne bi ponavljale.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH sa sjedištem u Sarajevu imaće puno posla kada bude ispravljala greške u pojedinačnim katalozima, jer je, malo je reći, "griješila". Pod tzv. bosanski je zavedeno hiljade knjiga i više stotina pisaca srpske i hrvatske nacionalnosti. Svi su pisali tada važećim srpsko-hrvatskim jezikom.
Iz kabineta ministra civilnih poslova Sredoje Novića u saopštenju "Glasu Srpske" navode da im nije poznato kakve će sankcije snositi radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH zbog učinjenih grešaka.
Sigurno je da ovaj problem, nadilazi bibliotekare i da treba da se riješi na mnogo višim instancama. Hoće li se institucije nadležne za odbranu srpskog jezika konačno probuditi i shvatiti ozbiljnost situacije? Budilnik već uveliko zvoni. Samo da ne prespavaju.
Biljana VELENDEČIĆ
HRVATI
Hrvatski književnik Zdravko Kordić, za čija djela su, takođe, naveli da ih je pisao takozvanim bosanskim jezikom, istakao je da je šokiran takvim postupcima i kratko dodao da ne treba podsjećati koliko je projekata bosanske nacije do sada propalo.
PROSVJETINI LISTIĆI
Ranko Risojević je rekao da se BiH treba i mora ugledati na Njemačku kada je riječ o katalogisanju književnosti kako se slične situacije ne bi dešavale i kako ne bi imali kobne posljedice.
- Boravio sam u staroj njemačkoj biblioteci i vidio da nijedan njihov kataloški listić unazad 200, 300 godina nije promijenjen, jer čuvaju kontinuitet - istakao je Risojević.
Šta bi bilo, pita Risojević, da se zvanično zatraži da se vrate kataloški listići koje je radio u Srpskom prosvjetnom i kulturnom društvu "Prosvjeta" Đorđe Pejanović, najveći bibliotekar iz BiH.
- Ti kataloški listići, koji su ostali u biblioteci u Sarajevu, a bili su vlasništvo "Prosvjete" danas bi imali istorijski značaj, jer nije isto govoriti o istoriji biblioteke, koja je osnovana 1945. godine, kao što je ova u Sarajevu, i istoriji bibliotekarstva iz 1900-tih godina kada je radilo Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" - naglasio je Ranko Risojević.
VIRTUELNA BIBLIOTEKA
Virtuelna biblioteka BiH, pojasnili su u NUBBiH, je plod saradnje sa Kobis-om, koji su počeli razvijati Slovenci još prije rata. BiH je uključena u njega od 1988. godine. Do sada je ovim sistemom u BiH obuhvaćeno gotovo 250.000 naslova.
