Kako će velike sile rasparčati morsko dno ispod leda S

Glas Srpske
Kako će velike sile rasparčati morsko dno ispod leda S

U svijetu treba da bude razdijeljeno oko sedam miliona kvadratnih kilometara, što odgovara veličini Australije. Ta površina krije neznane količine nafte i gasa i bogatstva živog svijeta

OSLO - Ruska zastava na morskom dnu ispod leda Sjevernog pola jedan je od signala da se neke zemlje spremaju da u zadato vrijeme, do 2009. godine - u vjerovatno posljednjoj velikoj podjeli pomorske teritorije u istoriji - uzmu svoj dio kolača, javila je Beta. U svijetu, prema nekim procjenama, treba da bude razdijeljeno oko sedam miliona kvadratnih kilometara, što odgovara veličini Australije. Ta površina krije neznane količine nafte i gasa i bogatstva živog svijeta. Za podjelu je stiglo samo osam zahtjeva, iako pedesetak priobalnih država ima pravo da do 13. maja 2009. zatraži da im se, u skladu sa konvencijom iz 1982. godine, utvrde prava na morsko dno. Među dostavljačima zahtjeva su i Rusija, Australija, Francuska i Brazil. Najspektakularniji je bio potez Moskve koja je nedavno objavila da je ruska trobojka pobodena ispod mora, na dubini od 4.261 metar, na Sjevernom polu. Priobalnim zemljama, prema Konvenciji o moru iz 1982, pripada i morsko dno izvan zone od 200 nautičkih milja ako je dio grebena kontinenta i odlikuje se plićim vodama. Neki grebeni protežu se stotinama kilometara prije nego što nestanu u dubinama okeana koje nisu vlasništvo nijedne zemlje. - To je vjerovatno posljednja velika podjela u istoriji - rekao je Rojtersu Lars Kulerud koji savjetuje zemlje u razvoju kako da podnesu zahtjeve za raspolaganje morskim dnom. On radi u fondaciji GRID-Arendal koju vode Program UN za čovjekovu sredinu i Norveška. Najvećih nedoumica ima i biće u regionima gdje zemlje okružuju vode, poput Južnog kineskog mora ili Arktičkog okeana. Prema stavu Rusije, greben ispod Arktičkog okeana dokazuje da je Sjeverni pol ruski, iako je obala Sibira daleko dvije hiljade kilometara. Danska, koja upravlja Grenlandom, kaže da je pol danski a tu je i Kanada koja je na drugom kraju istog grebena. Sjeverni pol, prema zvaničnom procjenama SAD, možda krije četvrtinu neotkrivene nafte i gasa u svijetu. Energetske kompanije danas eksploatišu naftu i gas sa sve veće dubine, čak i sa tri hiljade metara. Niko, međutim, još nije u stanju da vadi naftu u blizini Sjevernog pola, ali bi globalno otopljavanje moglo da učini taj region znatno dostupnijim. Zemlje koje propuste rok rizikuju da im UN ne priznaju zahtjeve. Taj rok ne obavezuje zemlje koje nisu ratfikovale konvenciju, poput SAD. Komisija UN neće moći da odluči o zahtjevima koji se “preklapaju”, odnosno kada dvije ili više zemalja traže isti dio morskog dna. Takve zahtjeve vraćaće vladama i proces će, kako se očekuje, trajati godinama, možda i decenijama. RIBLjI FOND Svaki odobreni zahtjev za većom površinom odnosiće se samo na morsko dno, ne i na riblji fond. Eksperti podsjećaju da povećanje limita za ribolov na 200 nautičkih milja sedamdesetih godina jedva da je izazvalo ikakve konflikte. Neki čak smatraju da će podjela morskog dna podstaći saradnju i ukazuju na Španiju, Francusku, Irsku i Britaniju koje su zajedno podnijele zahtjev za raspolaganje morskim dnom Biskajskog zaliva. I Norveška, jedna od malobrojnih koja je dostavila zahtjev, napominje da blisko sarađuje sa susjedima poput Rusije i Islanda, posebno kada je riječ o razmjeni stručnih podataka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Amber alert
Amber alert
Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana