Припреме за обнову Саборног храма у Мостару

Глас Српске
Припреме за обнову Саборног храма у Мостару

Захваљујући напорима Епархије и везама владике Григорија са угледним људима у земљи и дијаспори, обећана значајна средства од влада Србије и Српске, а очекује се и донаторски скуп

Pripreme za obnovu Sabornog hrama u Mostaru Pripreme za obnovu Sabornog hrama u Mostaru MOSTAR - Nakon obnove manastira Žitomislić, između Mostara i Čapljine, srpskog duhovnog središta u dolini Neretve, iz 16. vijeka, u Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj ističu da slijedi rekonstrukcija Sabornog hrama u Mostaru. Potom bi na red došao i Vladičanski dvor, što će osnažiti duhovne temelje za veći povratak Srba na svoja ognjišta u dolini Neretve. - Mostar je prestoni grad Eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske, u kojem je do posljednjeg rata stolovao naš episkop i u kojem je živjelo oko 40 hiljada Srba, ili trećina stanovništva - kaže vladika Grigorije, duhovni pastir Hercegovine i dijela Primorja. On dodaje da će tek povratak episkopa u Mostar značiti puno uspostavljanje crkvenog života u dolini Neretve, a uslovi za to su, prije svega, obnova Vladičanskog dvora i Sabornog hrama ili katedralne crkve Svete trojice. Vladika Grigorije objašnjava da je prvi korak u obnovi Saborne crkve urađen prošle godine sredstvima Vlade Federacije BiH, kada je raščišćena ruševina i sav urušeni materijal pravilno je razvrstan na lokalitetu hrama, a pod stručnim nadzorom Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, kao i onog iz Sarajeva. Zahvaljujući naporima Eparhije, prvenstveno uspostavljenim vezama vladike Grigorija sa mnogim uglednim ljudima u zemlji i dijaspori, obećana su značajna sredstva od Vlade Srbije, potom Vlade Srpske, a u pripremi je i donatorski skup, na kojem bi učestvovale i neke strane vlade, kako bi se prikupila sredstva za vaskrsnuće Sabornog hrama u Mostaru. Već je započela izrada projektne dokumentacije, a predviđa se da bi izgradnja koštala blizu pet miliona maraka. Prema riječima episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog, u toku je obnova Episkopske rezidencije u Mostaru, koja se nalazi nadomak ruševina Sabornog hrama. Tako je sredstvima grada Mostara tokom 2006. godine urađena prva faza sanacije Vladičanskog dvora, koji je pokriven, malterisan i urađene su instalacije. Planirano je da se radovi nastave sa početkom ovogodišnje građevinske sezone, kako bi Vladičanski dvor do kraja godine bio ponovo u funkciji. Podsjećamo, u dolini Neretve tokom proteklog rata oštećeno je ili potpuno uništeno 30 pravoslavnih hramova. Osim manastira Žitomislić, do sada su obnovljene i Stara mostarska crkva, uz pomoć njemačke vlade, crkva u Bijelom polju kod Mostara, sredstvima Vlade Srpske, raseljenog stanovništva i protestantske humanitarne organizacije sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. Obnovljena je i crkva u Klepcima kod Čapljine, koju su gradili izbjegli Srbi svojim prilozima i uz pomoć Eparhije, kao i četiri grobljanske kapele. Obnova duhovnih svetionika u dolini Neretve, od Gabele do Konjica, doprinosi povratku, pa se računa da se u Mostar i okolinu vratilo blizu šest hiljada Srba. Većina njih se bavi poljoprivredom i sezonskim poslovima, a problem zaposlenja i obrazovanja djece glavne su smetnje za održivom povratku. Kao svijetli primjer uzima se uvođenje pravoslavne vjeronauke u mostarskim osnovnim školama. M. BEŠTIĆ SIMBOL GRADA Saborna crkva u Mostaru, građena od 1863. do 1873. godine, a porušena do temelja 1992, bila je djelo čuvenog arhitekte Andreja Damjanova. On je radio i Sabornu crkvu u Sarajevu, kao i crkve u Smederevu, Pirotu, Nišu, Vranju i Čajniču, ali je mostarska crkva predstavljala njegovo najznačajnije djelo. Ona je dimenzionalno najveća u BiH i vješta je mješavina vizantijskog, romanskog i baroknog stila. Građena je 10 godina prilozima srpskog stanovništva, trgovaca i vjernika, prilozima iz Rusije i od sultana Abdula Aziza. Njeno rušenje je jedno od najvećih djela "kulturnog genocida" u proteklom ratu u BiH, a obnova razrušenog i razjedinjenog Mostara je nepotpuna bez obnove ovog simbola grada.

Пратите нас на нашој Фејсбук и Инстаграм страници и Твитер налогу.

© АД "Глас Српске" Бања Лука, 2018., ISSN 2303-7385, Сва права придржана