Strah od budućnosti

Strah od budućnosti
Mirjana Kusmuk
12.07.2014 08:08

Nekako sa zahuktavanjem predizbornog ljeta, sastavljanjem stranačkih parlamentarnih lista i prvom promocijom kandidata za vodeće funkcije, jasno je da će u mjesecima koji slijede njihov izborni rezultat zavisiti od uspostavljanja dobre komunikacije sa javnim mnjenjem i približavanja glasačkom puku.

IT u kampanji

Prvi put u ovim izborima stranke i njihovi kandidati, pored već uhodane kampanje "oči u oči" sa biračima, što po mjesnim zajednicama, što ispod šatora, pokušavaju da u svojoj prezentaciji i komunikaciji koriste moderne tehnologije. Neki su otvorili "Fejsbuk" stranice, drugi "Tviter" naloge, a poneki, poput lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije, blogove na kojima objavljuju vlastito viđenje problema i rješenja.

Posljednjih dana primjetan je i rast stranačkih botova (anonimnih komentatora) na informativnim portalima, ali sve to je još daleko ispod stepena u kojem se modernim komunikacijama i specijalnim ratovima na netu služe političari i stranke u svijetu, ali i u regionu.

Sve to daleko je ispod onog nivoa komunikacije koji u propagiranju svojih aktivnosti širom planete koristi teroristička "Al-Kaida" ili njen opasniji mutant radikalna grupa Islamska država Iraka i Levanta.

Iako zvuči paradoksalno, upravo militantne terorističke grupe obučene su da vrlo dobro koriste i vlastitim ciljevima upotrebljavaju sva dostignuća savremenog svijeta koji žele da unište od interneta do "roleksa", sata koji sjaji ispod crne mantije mnogo opasnije reinkarnacije Bin Ladena - Abu Bakr al Baghdadija.

Teroristi su davno shvatili da internet mogu da koriste trojako: kao oružje, kao način brze komunikacije među sljedbenicima i kao mediji na kojem bez cenzure i najbrže moguće mogu da se obrate javnosti. Oni su do perfekcije iskoristili mogućnosti globalne svjetske mreže za prikupljanje novca, ali i regrutovanje novih članova.

Moć interneta odavno su otkrili i kriminalci pa je skoro sve i jedna od 500 najbogatijih korporacija svijeta bila žrtva sajber pljačke u kojoj se novac skida sa daljine upadom u internet sistem, a ne sa čarapom na glavi kao ovih dana u jednoj banci u centru Banjaluke.

Internet i digitalna revolucija traje od sedamdesetih godina prošlog vijeka, a danas svako ozbiljno društvo, država, organizacija, korporacija ima razvijen odnos i veoma aktivnu ulogu u ili korišćenju ili kontroli i vlasništvu nad najmoćnijim i najprofitabilnijim nevidljivim oružjem 21. vijeka.

Kod nas, iako je broj internet korisnika posljednjih godina povećan, kao i broj informatički pismenih pojedinaca, ipak moć i snagu bogatstva puteva koji se ukrštaju u vasioni malo ko je uspio da shvati. Iako je u porastu prodaja "pametnih telefona", mogućnosti koje pružaju brze komunikacije bez granica ovdje nisu strateški iskorišćene, ali zato jeste blaćenje bez posljedica iza skrivenih naloga i anonimnih i lažnih potpisa. Nerijetko se iza komentara na portalima pojavljuju imena osoba iz javnog i političkog života a da nijedna istražna agencija ne čini ništa da zloupotreba identiteta, koja ima elemente krivičnog djela, bude zaustavljena i sankcionisana.

Mali broj političara u svijetu i regionu nema profile na društvenim mrežama u vremenu u kojem je čak i konzervativni papa shvatio prednost ove vrste komunikacije i na "Tviteru" otvorio devet naloga za komunikaciju sa vjernicima na devet jezika i dobio 14 miliona pratilaca.

Istovremeno kod nas taj vid komunikacije je poprilična jeres, jer ovdje se biznis i dalje svodi na nasipanje tucanika, brzo poslovanje, na slanje preporučenih pošiljki, a politička agitacija i kampanja na pečenje ispod šatora.

Digitalni lobisti

Sa koliko pažnje zemlje EU gledaju na IT oblast pokazuje i to što Francuska ima Ministarstvo ekonomije, privrednog oporavka i digitalne ekonomije, a Njemačka Ministarstvo za saobraćaj i digitalnu infrastrukturu.

U januaru ove godine Velika Britanija krenula je u snažnu digitalnu revoluciju uz procjenu da će njom u 2015. godini uštedjeti oko dvije milijarde evra novca svojih poreskih platiša. Na prezentaciji koju su nazvali "Sprint 14" britanski ministri i najviši državni zvaničnici javno su demonstrirali nove servise digitalne revolucije u sistemu odnosa država - građanin.

Iako je više nego jasno da je svijet odavno iz industrijskog prešao u digitalno IT doba, koje je i sadašnjost i budućnost razvoja cijelog društva, kod nas, nažalost, još nema ni naznaka ni realnih pomaka u ovladavanju tom nebeskom silom. Nešto malo zainteresovanih za digitalne tehnologije i informatičku eru time se bave uglavnom na bazi trgovine u kojoj njuše velike pare i svoj procenat u istim.

U Sarajevu donekle postoji razvijenija svijest o IT procesu i njegovim ogromnim mogućnostima, ali i enormnoj zaradi koju donosi taj biznis. Otkuda je bitka za vlast nad Regulatornom agencijom za komunikacije, posebno za informatički pismeni vrh SDP-a, bitka svih bitaka.

Vrijeme u kojem živimo naučnici nazivaju "sveobuhvatno doba interneta" (IoE), a ono ima dubok uticaj na pojedince, poslove, društva i kompletne države. Prema analizama, IoE obuhvata poslove u vrijednosti od čak 19 triliona američkih dolara. U deset digitalno najrazvijenijih zemalja spadaju zemlje Skandinavije, Azijski tigrovi i zemlje Zapadne Evrope. U našem regionu u vrhu je Slovenija.

Danas je širenje digitalne pismenosti jedini put u budućnost, a više nego jasno je da jake ekonomije nema bez jake informatike, a da bez jake ekonomije nema jake države.

Pored korišćenja IT za ekonomski razvoj društva, moderne tehnologije se koriste i za ostvarenje političkih ciljeva, a u svijetu je već poznat termin "digitalni lobisti". Digitalna diplomatija posljednjih godina postala je novo, najjače oružje Albanaca sa Kosova, koji i na taj način pokušavaju da dobiju priznanje države Kosovo.

Velike IT kompanije poput "Gugla" i "Jahua" Albanci svakodnevno zasipaju stotinama hiljada i-mejlova sa zahtjevima da Kosovo tretiraju kao zasebnu državu i da ga tako prepoznaju.

Zagovornici države Kosovo stupaju u kontakt sa svim velikim svjetskim kompanijama putem platforme "Digitalno Kosovo", tačnije sajta "digitalkosovo.org" koji već ima sastavljena pisma na engleskom jeziku, a od posjetilaca samo traži da izaberu firmu kojoj žele da se obrate i ostave ime, prezime i svoj i-mejl.

Unaprijed napisana pisma na sajtu "Digitalnog Kosova" upućuju se različitim primaocima, ali im je struktura ista: potpisnik kaže da je redovni korisnik usluga dotične firme i da je veoma razočaran što ona u svoj meni nije uvrstila i njegovu državu - Kosovo.

Najveći uspjeh digitalnih lobista je onaj na "Fejsbuku" - društvenoj mreži koja zahvaljujući njima već prepoznaje Kosovo kao državu. Za samo 24 časa, više od 200.000 korisnika "Fejsbuka" promijenilo je prebivalište i izabralo - Kosovo. Prije toga "Fejsbuk" je stanovnike Prištine prepoznavao kao građane Kosova/Srbije ili Kosova/Albanije.

Od tog trenutka traje pritisak i diplomatska ofanziva na "Gugl" da odobri kosovski domen, "google.ks" ili "google.ko".

Projekat "Digitalno Kosovo" podržavaju kosovsko Ministarstvo spoljnih poslova, "Britiš kansil" i norveška ambasada u Prištini.

Tesla i Pupin

Tužno je da narod koji je čovječanstvu dao dva velika naučnika, na čijim se otkrićima baziraju i moderna tehnološka dostignuća, sve do bežičnog interneta, do danas nije shvatio da je razvoj IT osnov njegovog daljeg razvoja u svim drugim segmentima.

Nikola Tesla daleke 1900. u svom projektu "Svetski sistem" u 12 tačaka opisao je ono što danas zovemo bežični internet, mobilna telefonija i GPS.

Dan na koji je rođen neosporno jedan od najvećih umova moderne civilizacije, 10. jul, u Srbiji je četvrtu godinu zaredom obilježen kao Dan nauke. Istovremeno u nekoliko gradova u SAD gdje je Tesla proveo svoj naučni vijek ovih dana održano je niz manifestacija u čast velikog naučnika.

Jedan od više od 1.500 novinskih naslova objavljenih do danas u svjetskim medijima glasi: "Tesla i Pupin će zajedno uspjeti da naprave pronalazak koji će zaustaviti rat". Upravo taj naslov, koji povezuje dva najpoznatija naučnika koje je imala Amerika početkom 20. vijeka, dovoljno govori o njihovoj ulozi i očekivanju čovječanstva.

Mihajlo Pupin u SAD je stigao deset godina prije Nikole Tesle. Imao je pet centi u džepu. Tesla je prekookeanski brod napustio sa četiri centa. Imena obojice upisana su zauvijek u knjigu svjetske nauke.

Američka ambasada u Srbiji 10. jula 2014. otvitovala je: Imao je 28 godina, ideju i četiri centa u džepu kada je 1884. došao u Njujork odakle je radom i genijalnošću promijenio Ameriku i čitav svijet "Tesla

Ono što je mnogo tužno je da ni Tesla ni Pupin u narodu iz kojeg potiču do danas nisu dobili čast i poštovanje koje zaslužuju. Pupin posebno. Njegova autobiografija "Od pašnjaka do naučenjaka", za koju je 1924. dobio Pulicerovu nagradu, u SAD je obavezna školska lektira. Kod nas djeca o toj knjizi ne znaju ništa.

Mihajlo Pupin, koji je ovom imenu dodao srednje Idvorski (po banatskom selu Idvoru u kom je rođen) pored nauke imao je dvije velike ljubavi - Srbe, narod kojem je pripadao, i Ameriku, državu koja mu je dala šansu i ostvarila snove.

Ugledni profesor Kolumbija univerziteta i član Francuske akademije nauka, Srpske kraljevske akademije, predsjednik Njujorške akademije nauka i počasni doktor čak 18 univerziteta zbog svoje vezanosti za Srbiju, svoje korijene i crkvu, do danas nije dobio mjesto koje zaslužuje u našem obrazovnom sistemu zahvaljujući i anatemi komunista koji su Pupina prepoznavali kao "srpskog nacionalistu". Tesla je prošao za malu nijansu bolje, ali ipak tek u posljednje četiri godine u Srbiji je jedan dan, 10. jul, posvećen velikom naučniku i njegovom djelu.

Možda upravo u tom i takvom našem odnosu prema Tesli i Pupinu leži i odgonetka današnjeg položaja u IT dobu. Skloni teorijama zavjere, kao što je najnovija storija oko HAARP-a, mi ili ne prepoznajemo stvari ili imamo problem da iz straha od nepoznatog prihvatimo i iskoristimo nova dostignuća.

BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija i Moldavija su 1. jula u Briselu pristupile programu EU "Horizont 2020". teškom nevjerovatnih 80 milijardi evra, koji zauvijek treba da promijeni odnos nauke i privrede. Taj program za istraživanje i inovaciju biće dostupan u narednih sedam godina i najveći je finansijski program za podršku nauci i inovacijama u istoriji postojanja EU. Cilj mu je da dovede do ekonomskog rasta i smanjenja nezaposlenosti, a Alma Hasanović, koja je u ime Ministarstva civilnih poslova BiH prisustvovala potpisivanju, pozvala je sve istraživače da učestvuju u njemu.

Na koji način će izvršne vlasti RS odgovoriti tom pozivu još se ne zna, jer kod nas nije bilo posebnih informacija o programu. Pored toga, ovdje nema posebnog ministarstva koje se bavi digitalnim i informacionim tehnologijama i koje bi moralo da projektuje razvoj društva u tim oblastima bez čega ćemo ostati na začelju svijeta. Bez čega će svijet otići drumom, a mi tumarati šumom. Kao što danas u 21. vijeku gledamo u nebo hoće li biti suše ili kiše, a istovremeno u 6. osnovne djeca nam uče kako su stari Egipćani, još prije Hrista, imali izgrađen sistem navodnjavanja.

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica