Reformska agenda najbolja šansa za BiH

Reformska agenda najbolja šansa za BiH
Lars-Gunar Vigemark
04.08.2015 23:42

Usvajanje reformske agende na državnom i entitetskim nivoima vlasti predstavlja priliku za sve u Bosni i Hercegovini da uhvate korak s ostatkom Evrope i pridruže se evropskoj porodici.

Mnoge od ovih reformi su se već davno trebale sprovesti, bez daljih odgađanja. Reformska agenda je jedinstvena i obuhvata širok spektar mjera u oblastima ekonomije, socijalne zaštite, uprave i vladavine prava. Predstavlja kulminaciju napora unazad više od godinu na usaglašavanju niza prioritetnih mjera za jačanje privrede i stvaranje kvalitetnijih i većeg broja radnih mjesta za sve. Novi Zakon o radu u Federaciji BiH jeste značajan iskorak, ali je istovremeno tek dio reformske agende koji treba da prati i niz drugih mjera da bi se osigurala uspješnost.

Reformska agenda je rezultat do sada najopsežnijeg procesa konsultacija ikada u BiH. Čvrsto se temelji na političkim programima djelovanja Savjeta ministara i vlada RS i FBiH. Inicijalnu inspiraciju osigurao je Forum za prosperitet i zapošljavanje, održan u maju 2014. godine, uz učešće cijelog niza predstavnika nevladinog sektora, akademske i poslovne zajednice te političkih predstavnika. Dalji doprinos je osiguran kroz stručna i javna događanja, uključujući i susrete s građanima u lokalnim zajednicama širom zemlje, ali i putem interneta. Tokom izrade, reformska agenda je prošla kroz više radnih verzija i brojne diskusije. Može se sa sigurnošću reći da odražava kolektivnu želju i vlasti i građana BiH da se krene naprijed u bolju budućnost. Štaviše, svoju podršku su iskazale i Evropska unija, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj, ali i predstavnici drugih vlada, uključujući Sjedinjene Američke Države. Vodeće zemlje poput Japana, Rusije i Turske takođe su izrazile svoju podršku setu sveobuhvatnih reformi, na primjer, tokom posljednje sjednice Savjeta za sprovođenje mira u BiH. Drugim riječima, u vezi sa ozbiljnim reformskim naporima postignut je snažan konsenzus.

Svi koji podržavaju reformsku agendu saglasni su da je vrijeme da se sa retoričke podrške reformama pređe na konkretno djelovanje. Sa svakom novom godinom BiH dodatno zaostaje za svojim susjedima u smislu poslovnog okruženja i drugih politika potrebnih za podsticanje ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta. Prema najnovijim statističkim podacima Evrostata, BiH u ovom trenutku bilježi najniži relativni BDP u Evropi i zaostaje prema uporedivim podacima za svojim susjedima u regiji zapadnog Balkana. Jedna od posljedica je i da ukupna stopa nezaposlenosti iznosi više od četvrtine radne snage, a stopa nezaposlenosti mladih je najviša u Evropi. Vrijeme je da se ovakav trend preokrene i svim građanima ponudi istinski pristup kvalitetnim poslovima koji odgovaraju njihovim vještinama i kvalifikacijama, bez obzira na njihovu političku ili nacionalnu pripadnost. Dani povlašćenog sistema s "poslovima za naše ljude" u zamjenu za političke usluge ne samo da se moraju, već vjerujem i da se mogu okončati.

Jedan od jednostavnih i povoljnih koraka je jačanje veza između obrazovanja i tržišta rada. Obrazovanje i stručno usavršavanje treba da bude u skladu sa zahtjevima tržišta rada, pogotovo u privatnom sektoru. Ponekad se jednostavno radi o boljim informacijama o postojećim mogućnostima. Jedan od takvih primjera su sajmovi obrazovanja i zapošljavanja koje je moja kancelarija organizovala u Zenici i Banjaluci, gdje su ponuđeni poslovi za više od 4.000 ljudi. Mladi ljudi i tražioci zaposlenja imali su priliku da se upoznaju sa slobodnim radnim mjestima, te su takođe dobili savjete o načinima bolje vlastite prezentacije i eventualnim kvalifikacijama i novim vještinama koje bi im mogle biti potrebne. Potrebni su nam češći takvi skupovi gdje udružujemo snage. Potrebno je informisati mlade o najnovijim trendovima na tržištu rada kako bi se efikasno pomoglo tražiocima zaposlenja u sticanju novih znanja i vještina koje su istinski potrebne na ovdašnjem tržištu rada.

Sada postoji mogućnost reformisanja poslovnog okruženja i obezbjeđenja održivosti poreskih sistema i javnih finansija. Veličina i uloga sektora uprave se mora smanjiti. Javni sektor je i više nego preskup za zemlju veličine BiH i to ne samo zbog složenih dejtonskih struktura na više nivoa. Ovo je takođe i posljedica decenija političkog kronizma. Ozbiljna reforma javne uprave će takođe i povećati povjerenje investitora, a nadamo se i podstaknuti domaće banke da ponovo počnu plasirati sredstva kroz zajmove u značajnijoj mjeri. Da ne bude zabune: BiH ne pati od problema likvidnosti. Umjesto toga, banke u Centralnoj banci drže i veće rezerve nego što se to od njih traži jer ne mogu pronaći adekvatne projekte za finansiranje. Novac je tu. Ali investitori i preduzetnici moraju vidjeti svjetliju budućnost kroz maglovite domaće propise i poreze prije nego počnu ponovo da zapošljavaju. Moratorijum na plate i zapošljavanje novih radnika u javnom sektoru takođe će poslati snažan signal glasačima da se ne očekuje samo od njih da promijene svoje ponašanje, već i od institucija.

Novi zakoni o radu i prakse će biti ključni element u unapređenju ovakvog poslovnog okruženja. Fleksibilnost na tržištu rada mora se povećati i prilike za pronalaženje pristojnog posla, posebno kod mladih ljudi, moraju se drastično unaprijediti. Jednak pristup mogućnostima zapošljavanja za sve jeste temeljno ekonomsko i socijalno pravo sadržano u brojnim međunarodnim konvencijama. Novi zakoni o radu imaju za cilj sigurnije i pravičnije umjesto privilegovanih zapošljavanja. Prošlosedmični Zakon o radu koji je donijela Vlada i Parlament FBiH uključuje 26 članova čijim odredbama se jačaju prava radnika, na primjer, putem velikodušnih naknada za roditeljske dopuste, što je više u skladu s evropskim standardima od prethodnog zakona. Novi zakon će omogućiti radnicima i poslodavcima da se prilagode promjenjivim okolnostima što je od velike važnosti kod promocije ulaganja.

Reforme poslovnog okruženja treba da idu paralelno s daljim jačanjem vladavine prava i načela dobrog upravljanja. Krivične istrage moraju biti brze, efikasne i temeljite a sankcije, pored toga što se moraju izvršavati, istovremeno moraju služiti svrsi odvraćanja od počinjenja krivičnih djela. Poslovno okruženje bez korupcije podržava i odgovorno, profesionalno i djelotvorno pravosuđe, kao bitan preduslov za vraćanje povjerenja građana i stranih investitora.

Reforme će biti teške, ali će u konačnici obezbijediti koristi za sve. BiH treba da uspostavi sistem u kojem se penzije i socijalna davanja, uključujući zdravstveno osiguranje, mogu obezbijediti za one koji su u najvećem stanju potrebe. Ugrožene kategorije, poput starijih osoba, invalida i onih koji nose ožiljke jednog od najgorih sukoba koje je Evropa vidjela, treba da dobiju odgovarajuću podršku. Istovremeno, oni koji su voljni i sposobni za rad treba da imaju i priliku za to. Preveliki broj ljudi je već napustio ili razmišlja da napusti zemlju u nedostatku boljih perspektiva na vidiku. BiH treba da dođe do pozicije u kojoj se vlasti percipiraju kao pomoć, a ne smetnja i iznad svega, do stanja u kojem se građani mogu nadati ispunjenim životima u vlastitoj zemlji.

Ima i onih koji se protive ovim reformama i koji će pokušati da zadrže svoje povlašćene pozicije. Ali je došlo vrijeme da svi imaju jednaku priliku i pozivam sve da podrže reformske napore svojih izabranih vlasti. Vrijeme je i da se ostave po strani politička i stranačka neslaganja i da se okrenemo opštem dobru svih. U februaru ove godine svih 14 vodećih političkih stranaka potpisale su izjavu opredjeljenja za Evropsku uniju, te da će podržati proces reformi i krenuti naprijed u procesu intenzivnijih evropskih integracija. Vrijeme je da svi pokažu hrabrost i odlučnost. Politička prepucavanja neće nikoga impresionirati.

Reformska agenda će započeti proces oporavka. Očekuje se da će Evropska unija i međunarodne finansijske institucije obezbijediti gotovo jednu milijardu evra tokom trogodišnjeg perioda kao direktnu podršku za troškove sprovođenja reformi, pored dodatnog izdvajanja od oko pola milijarde evra za ulaganja. Za uzvrat, ova sredstva treba da podstaknu privatne investicije i cjelokupnu privredu i stvaranje novih radnih mjesta.

Zemlja se nalazi na raskrsnici i u narednim mjesecima treba da krene pravim putem. Taj put bi je mogao dovesti do članstva u Evropskoj uniji, a naš Savjet za spoljne poslove već je obećao da mjerljivi napredak u sprovođenju reformske agende može dovesti do prihvatanja ranije prijave za članstvo. Vrijeme je da domaći lideri i građani udruže snage i krenu naprijed.

 

Lars-Gunar Vigemark, Autor je specijalni predstavnik Evropske unije i šef Delegacije Evropske unije

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica